Koliko ste puta u posljednje vrijeme čuli izjavu: „Ja nikada ne bih nasjeo na to.“? U moru prijevara, od kojih možda 10 % završi u medijima, ta rečenica postaje sve češća pri komentiranju nevjerojatnih priča na koje ljudi „nasjednu“. No upravo ta samouvjerenost, praćena mišlju „meni to sigurno ne bi prodali“, gotovo uvijek dolazi od ljudi koji bi u pravom trenutku i pod pritiskom vrlo vjerojatno učinili upravo to. Ulaganje u „sigurne i brze zarade“ nije rezervirano samo za lakovjerne i neupućene. Prevaranti sve češće ciljaju upravo obrazovane, uspješne i informirane ljude jer znaju da ambiciozne osobe žele biti korak ispred, a strah od propuštanja dobre prilike (engl. FOMO – fear of missing out) može biti snažniji od svake racionalne analize.

Emocije koje otvaraju vrata prijevari

Gotovo svaka investicijska prijevara počinje emocijom. Nije bitno o kojoj se informaciji radi ili o kojim se iznosima govori, nego o osjećaju povjerenja, uzbuđenja ili hitnosti. Prevaranti su postali izuzetno vješti, a uz pomoć modernih tehnologija omogućen im je pristup velikom broju ljudi. Bez problema ih puštamo u svoj svijet, dnevne sobe i urede s pomoću mobitela i računala, pri čemu oni koriste ton glasa, način komunikacije i društvene signale kako bi stvorili lažnu sigurnost. Kada se povjerenje uspostavi, dolazi odlična „ponuda“ koja je „samo za odabrane“ ili „neće dugo trajati“.

Psiholozi objašnjavaju da se u takvim situacijama u mozgu aktiviraju isti mehanizmi kao i kod zaljubljenosti jer u tom trenutku osoba želi vjerovati i već se emocionalno uključila. Upravo to prevaranti koriste kada se predstavljaju kao financijski savjetnik, „kriptostručnjak“ ili „predstavnik poznatog fonda“.

Slušajte svoj alarm

Jedan od najčešćih alata pomoću kojeg se ostvaruju prijevare jest stvaranje umjetnog osjećaja žurbe. Možda ste putem elektroničke pošte ili društvenih mreža i sami dobili ponude koje su glasile „Ponuda traje samo danas“ ili „Još samo tri slobodna mjesta u grupi“. Takve nas poruke pozivaju da reagiramo odmah jer će cijena magično sutra skočiti za nerealne postotke. U tim trenucima logiku stavljamo „sa strane“ i puštamo adrenalin da odlučuje umjesto razuma. Glavni je strah taj da ćemo propustiti priliku koju drugi već koriste – efekt krda, odnosno uvjerenje da ako drugi već zarađuju, i mi moramo sudjelovati.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u svojim edukativnim materijalima redovito upozorava da ponude kod kojih se traži brza uplata financijskih sredstava trebaju odmah upaliti alarme u našim glavama jer legitimne investicijske prilike ne nestaju preko noći, a ozbiljni posrednici nikada ne stvaraju pritisak da reagiramo istog trenutka.

„Realnost“ koja to nije

Prošli su dani nigerijskih prinčeva koji nam ostavljaju bogatstvo i sličnih prijevara kojima smo se smijali. Moderne prijevare više ne izgledaju kao sumnjivi e-mailovi s lošim prijevodom, danas su sofisticirane i dorađene do zadnjih detalja. Koriste se lažne web-stranice koje izgledaju gotovo identično stvarnim platformama za trgovanje, lažne licence i uvjerljivi društveni profili s mrežom „zadovoljnih investitora“. Najčešće se radi o tako uvjerljivim slučajevima da ljudi na prvi pogled i ne prepoznaju o čemu se radi, pogotovo ne oni koji se ne bave investiranjem i ne susreću sa sličnim stranicama i certifikatima.

Neki prevaranti idu i korak dalje i koriste deepfake tehnologiju, stvarajući videozapise na kojima poznate osobe preporučuju ulaganje, a buduća žrtva vidi „autentično“ lice i glas koje poznaje i kojem vjeruje. Naizgled stvarno, a zapravo potpuno lažno.

Znate li prepoznati deepfake i razne AI manipulacije? Stručnjaci savjetuju da obratite pažnju na detalje: oči često trepću neprirodno, usne ne prate u potpunosti govor, a pokreti glave djeluju neprirodno i ukočeno. Na takvim videosnimkama lice može djelovati previše zaglađeno, kao da je prekriveno filterom, a njegov izraz zna biti previše neutralan ili pak pretjeran. Isto tako, provjerite izvor: ako video nije objavljen na službenom profilu osobe ili reputabilnih medija, postoji velika šansa da je lažan. Pomognite se funkcijom pretraživanja videa (npr. Google Reverse Image Search ili InVID) kako biste provjerili postoji li isti sadržaj na više stranica. Ako se pojavljuje na sumnjivim stranicama, a ne na provjerenim, vrlo vjerojatno se radi o još jednom AI manipuliranom uratku.

Povjerenje u poznate osobe stvara osjećaj sigurnosti pa upravo zato i oprezni ljudi mogu nasjesti jer ono što vide izgleda stvarno. No jedno je sigurno: nijedan ozbiljan investitor, fond ili platforma ne komuniciraju preko društvenih mreža na takav način.

Pogubno povjerenje

Mnogi koji su izgubili novac u investicijskim prijevarama, opisali su sličan obrazac ponašanja: u početku su bili sumnjičavi, ali kako su razgovori i dopisivanja postajali sve osobniji, sumnje su nestajale. Radi se o takozvanom reciprocity principle – ako vam netko pomogne, dijeli informacije ili pokazuje brigu, osjećate se obvezni uzvratiti povjerenjem. Taj mehanizam u rukama prevaranata postaje moćno oružje.

Mnoge žrtve prijevare zapravo nisu nimalo lakovjerne, već je riječ o ljudima koji su donijeli naizgled racionalne odluke na temelju informacija koje su bile lažno vjerodostojne. U tom trenutku više nije riječ o „pametnima“ ili „naivnima“, nego o tome tko je uspio ili propustio prepoznati da se radi o manipulaciji.

Kako se zaštititi

Uvijek provjerite tko stoji iza ponude! Hanfa vodi javno dostupan registar društava ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj. Ako ponuditelje ne pronalazite tamo, vrlo vjerojatno se radi o prijevari i nemojte poslovati s njima. Ne vjerujte obećanjima o zajamčenom prinosu jer ulaganja uvijek nose rizik. Svaka ponuda koja govori da rizika nema ili da je „jedna i jedina“ jednostavno nije realna.

Osim toga, ne donosite odluku pod pritiskom. Ako netko traži brzu reakciju, vjerojatno ne želi da imate vremena za provjeru. Ne nasjedajte ni na poznate osobe i razne „autoritete“ za ulaganja. AI tehnologija može stvoriti iluziju, i to jako uvjerljivu, ali ne i legitimnost.

Ako sumnjate u prijevaru, prijavite to policiji te obavijestite Hanfu. Hanfa redovito objavljuje upozorenja o sumnjivim subjektima i pruža informacije o tome kako postupiti u slučaju sumnje na prijevaru.

Da ne bismo nasjeli, potrebno se educirati

Nitko od nas ne voli priznati da je u krivu, pogotovo ako u konačnici vidimo da smo nasjeli na laži ili da smo izgubili određena sredstva. No najvažnija je poruka da nasjesti na prijevaru ne znači biti nerazuman ili neinteligentan. Prevaranti ciljano koriste ljudske slabosti, povjerenje, nadu, želju za boljim životom... Ono što nas štiti ne treba biti nepovjerenje u sve, već informiranost, edukacija i svijest o tome kako prijevare funkcioniraju.

Pridružite se Hanfinoj konferenciji „Ne nasjedaj! Kako prepoznati investicijsku prijevaru?“ 20. studenoga 2025. s početkom u 10 sati i saznajte koji su najčešći oblici investicijskih prijevara, kako ih prepoznati na vrijeme i kome se obratiti u slučaju sumnje. Sudjelovanje je besplatno, ali je potrebna prethodna prijava. Više informacija i prijavni obrazac potražite na Hanfinim službenim stranicama www.hanfa.hr. 

O glavnim znakovima investicijskih prijevara i o tome što učiniti ako sumnjate na prijevaru, pročitajte i u informativnom letku

Jer kada naučimo prepoznati trikove, prevaranti gube svoju moć.

Sadržaj nastao u suradnji s Večernjim listom.