Tržište kapitala dio je širega financijskog tržišta i sastoji se od trgovine financijskim instrumentima na uređenom tržištu (popularno zvanom burza) i izvan njega.

U užem je smislu tržište kapitala skupni pojam za ponudu i potražnju vrijednosnica. Na tržištu kapitala javljaju se centralne i poslovne banke, burze, investicijski i mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i druge posredničke i investicijske institucije, čiji je zadatak izravno povezati i suočiti interese ponude kapitala suficitarnih subjekata (štediša) s interesima i potražnjom potencijalnih investitora (deficitarnih subjekata).

Dionice, obveznice i ostali financijski instrumenti zaživljavaju na tzv. primarnom ili emisijskom tržištu na kojem izdavatelj dionice ili obveznice dolazi do kapitala, odnosno do određenoga novčanog iznosa koji mu je potreban za investicije ili drugu aktivnost.

Nakon što su prvi put prodani, vrijednosni papiri svoj život nastavljaju na tzv. sekundarnom ili transakcijskom tržištu. Za razliku od primarnog tržišta, na kojem izdavatelj pribavlja novčana sredstva, na sekundarnom se tržištu mijenja vlasnik vrijednosnice.

Sudionici su tržišta kapitala u Hrvatskoj:

• ulagatelji u financijske instrumente (građani, trgovačka društva, investicijski i mirovinski fondovi, društva za osiguranje, kreditne institucije (banke) i dr.)
• posrednici u trgovini (investicijska društva, kreditne institucije i ostali)
• izdavatelji financijskih instrumenata (tvrtke, države, tijela lokalne vlasti, banke i središnje banke koje izdaju financijske instrumente – dionice, obveznice i sl.)
• Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Zagreb (SKDD)
• Zagrebačka burza d.d. Zagreb.

Čime trgujemo?

 Riječ je o nizu različitih financijskih instrumenata koje dijelimo u četiri skupine:

1. prenosivi vrijednosni papiri (npr. dionice i obveznice)

2. instrumenti tržišta novca

3. jedinice u subjektima za zajednička ulaganja

4. izvedenice.

Svima su prva asocijacija na burzu vjerojatno dionice. Dionice su zapravo vlasnički vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u vlasništvu dioničkog društva. Osim dionica, na tržištu kapitala u Hrvatskoj najčešće se trguje i obveznicama, dužničkim vrijednosnim papirima koji su uglavnom manje rizični i predstavljaju dugovanje (države ili poduzeća) određenoga novčanog iznosa uvećanog za kamatu.

Instrumenti tržišta novca, primjerice, jesu trezorski i blagajnički zapisi, koji poput obveznica predstavljaju dugovanje, ali im je za razliku od obveznica rok do dospijeća u pravilu kraći od jedne godine.

Vaši udjeli u određenom investicijskom fondu predstavljaju jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, tj. ulaganje u skup različitih financijskih instrumenata kojima se upravlja unutar jednog fonda.

Izvedenice ili derivati financijski su instrumenti koji svoju vrijednost izvode iz vrijednosti drugog instrumenta (dionice, obveznice, indeksa, valute, robe i sl.), tzv. temeljnog instrumenta. Izvedenice su, primjerice, opcije (engl. options), budućnosnice (engl. futures), zamjene (engl. swaps), financijski ugovori za razlike (engl. financial contracts for differences) i drugo.

Izvedenice se koriste za zaštitu od rizika ili s ciljem špekulacije, a najčešće ih, zbog njihove kompleksnosti, upotrebljavaju ulagatelji s više znanja i iskustva u području ulaganja.

Na Zagrebačkoj burzi trenutačno je moguće trgovati dionicama i obveznicama.

Svi su navedeni financijski instrumenti kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi tzv. nematerijalizirani vrijednosni papiri, koji postoje u obliku elektroničkog zapisa na računu ulagatelja u računalnom sustavu SKDD-a.

Hrvatsko tržište kapitala

U Hrvatskoj razlikujemo burzu kao uređeno tržište i multilateralnu trgovinsku platformu. Uređeno tržište (tzv. burza) multilateralni je sustav koji spaja ponudu i potražnju za financijskim instrumentima, a odobrenje za rad dobila je od Hanfe.

Multilateralna trgovinska platforma multilateralni je sustav koji spaja ponudu i potražnju, a njome može upravljati investicijsko društvo ili burza na temelju odobrenja Hanfe. Iako je sličan burzi, značajke su tog sustava u odnosu na uređeno tržište manja transparentnost i povećani rizik ulaganja.

Trenutačno u Hrvatskoj na temelju odobrenja Hanfe posluje samo Zagrebačka burza, koja je ujedno i operater uređenog tržišta i multilateralne trgovinske platforme kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća.

Uređeno tržište podijeljeno je na tri segmenta (Vodeće, Službeno i Redovito tržište), koji se međusobno razlikuju po transparentnosti i zahtjevima koji se za njih definiraju pravilima burze.

Burza je dužna obavljati poslove vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala, što znači da za sve sudionike tržišta kapitala nužno mora osigurati:

• učinkovitost

• ažurnost

• nepristranost

• jednakost.

Inozemna tržišta kapitala

Osim trgovanja na domaćem tržištu, ulagateljima se nudi i mogućnost trgovanja na inozemnim tržištima kapitala.

Pri takvom trgovanju možete se odlučiti iskoristiti usluge domaćeg ovlaštenog društva, koje će vaše naloge prosljeđivati inozemnom ovlaštenom društvu na izvršenje, ili možete izravno iskoristiti usluge inozemnog ovlaštenog društva.

Za trgovanje na inozemnim tržištima kapitala, osim ovlaštenog društva koje će izvršavati vaše naloge, morate odabrati i ovlašteno društvo (skrbnika) koje će pohraniti (tj. „evidentirati“) vaše financijske instrumente i namirivati izvršene transakcije (tj. izvršiti „razmjenu“ financijskih instrumenata i novčanih sredstava).

Provjera inozemnih društava

Ovlaštena društva koja će izvršavati vaše naloge najčešće će vam i sama uz uslugu inozemnog trgovanja ponuditi i navedene usluge pohranjivanja i namirenja.

Imajte na umu da se na inozemna ovlaštena društva ne odnose hrvatski zakoni, nego zakoni država iz kojih društva dolaze, pa s obzirom na to ni vaša imovina nije zaštićena hrvatskim sustavom za zaštitu ulagatelja niti je Hanfa nadležno nadzorno tijelo za spomenuta inozemna ovlaštena društva.

Pri odabiru inozemnog ovlaštenog društva preporučujemo da u registru nadležnoga nadzornog tijela (a registri su najčešće objavljeni na njihovim internetskim stranicama) provjerite ima li ono odobrenje za pružanje investicijskih usluga.

Osim toga, svakako prije potpisivanja ugovora proučite specifičnosti poslovanja, kao i pravni okvir tog tržišta. 

Razlike pri odabiru između domaćeg i inozemnog ovlaštenog društva

U korištenju usluga domaćeg društva:

• na domaće ovlašteno društvo odnosi se domaći zakonodavni okvir
• klijent je zaštićen i sustavom zaštite ulagatelja
• Hanfa je nadležno nadzorno tijelo za domaća društva i osigurava da se društva pridržavaju propisa
• na poslovni odnos primjenjuje se domaći pravni okvir
• nadležni je sud u slučaju eventualnog spora u pravilu domaći sud 

U korištenju usluga društva unutar EU:

• Na ovlašteno društvo iz EU-a odnosi se zakonodavni okvir sličan onom u Hrvatskoj, odnosno zakonodavni okvir usklađen s europskim direktivama. Međutim, treba naglasiti da direktive dopuštaju određena odstupanja na nacionalnoj razini pa se u manjem dijelu mogu pojaviti određene razlike.
• Za poslovanje društava iz EU-a nadležno je nadzorno tijelo iz države članice iz koje društvo dolazi.
• Na poslovni odnos primjenjuje se pravni okvir države članice iz koje društvo dolazi.
• Nadležni sud u slučaju eventualnog spora u pravilu je sud iz države članice iz koje društvo dolazi

U korištenju usluga društva izvan EU:

• Na ovlašteno društvo izvan EU-a odnosi se zakonodavni okvir države iz koje društvo dolazi, koji ne mora biti ni na koji način usklađen s domaćim zakonodavnim okvirom.
• Za poslovanje društava izvan EU-a nadležno je nadzorno tijelo iz države iz koje društvo dolazi.
• Na poslovni odnos primjenjuje se pravni okvir države iz koje društvo dolazi.
• Nadležni sud u slučaju eventualnog spora u pravilu je sud države iz koje društvo dolazi.