Prema najpoznatijoj internetskoj enciklopediji Wikipediji skupno financiranje (engl. crowdfunding) metoda je financiranja projekata ili malih novopokrenutih poslovnih poduhvata simboličnim iznosima novca koje ulaže velik broj ljudi, a najčešće to čine preko interneta koristeći se nekom od poznatih platformi za takva financiranja.

Skupno se financiranje tehnički može izvesti i preko pošte ili posebnih i samo za taj cilj organiziranih događaja.

Crowdfunding kao metoda financiranja do danas je poslužila za prikupljanje početnog kapitala za mnoštvo dobrotvornih i poduzetničkih projekata, a brojni su i slučajevi u kojima su ljudi podupirali kojekakve, ponekad i doista šašave ideje.

Povijest skupnog financiranja

Crowdfunding kao metoda prikupljanja kapitala ima dugu povijest jer je, primjerice, objavljivanje knjiga odavno financirano predbilježbama.

Kod nas je tako financirana izrada prvoga hrvatskog rječnika, a francuski filozof Auguste Comte tako je financirao svoju najpoznatiju knjigu Système de Philosophie Positive još davne 1850. godine.

Skupno se financiranje na internetu prvi put pojavilo još 1997. kad je britanski rock-sastav Marillion tako skupio novac za svoju američku turneju, a potom i za prvi album. Međutim, ArtistShare je bila prva internetska platforma koja je metodu skupnog financiranja primijenila kao poslovni model još početkom 21. stoljeća.

Prije desetak godina, koincidirajući sa startup-revolucijom u Sjedinjenim Američkim Državama, pojavio se niz takvih internetskih stranica, među kojima su u nas možda najpoznatije IndieGoGo i Kickstarter.

Vrste skupnog financiranja

Dvije su osnovne vrste skupnog financiranja. U prvoj varijanti subjekt traži ulagače za svoj projekt tako da se za to ne zadužuje niti daje udio u svojem poslovnom poduhvatu.

U biti je riječ o prikupljanju novca donacijama za koje pokretač kampanju može ali ne mora ponuditi neki oblik nagrade. To je najčešći oblik skupnog financiranja i koristi se najviše pri financiranju humanitarnih i ekoloških projekata.

U drugoj varijanti subjekt traži ulagače za svoj projekt ili poslovnu ideju, a za novac koji je primio nudi udio u poslovanju (engl. equity) ili obećava povrat na iznos ulaganja (engl. loan).

Velika je prednost skupnog financiranja što u tom obliku ulaganja može sudjelovati doslovno svatko tko ima pristup internetu i neku kreditnu karticu.

No koju god varijantu odaberete, istraživanja pokazuju da će vam prvi i najveći ulagači biti članovi obitelji, prijatelji, poznanici i ljudi iz vašeg grada i zemlje u kojoj živite, barem u prvoj fazi prikupljanja potrebnog novca.

Milijarde dolara

Ljudi su, uz altruizam koji prati ostvarivanje svakog hvalevrijednog društveno korisnog cilja, motivirani za sudjelovanje u projektima skupnog financiranja jer žele biti dijelom uspjeha inicijative koja im se sviđa, smatraju je korisnom ili jednostavno žele biti među prvim korisnicima neke nove tehnologije ili usluge u čijem razvoju mogu sudjelovati ako to žele.

Prema nekim novijim istraživanjima stranice za skupno financiranje, a na internetu ih je trenutačno više od tri stotine aktivnih, prikupile su samo prošle godine više od trideset milijarda dolara za različite projekte u cijelom svijetu.

Te stranice ili platforme razlikuju se međusobno u varijantama usluga koje nude svojim korisnicima jer su neke namijenjene samo malim subjektima kojima pomažu pri izdavanju dionica ili poslovnih udjela, druge se ponašaju kao svojevrsni investicijski fondovi koji prikupljaju novac od velikog broja ljudi za nove poslove, treće su specijalizirani za crowdfunding-kampanje u nekom posebnom području kao što su znanstveni projekti, četvrte nude mikrokredite itd.

Novac dajete ljudima

Platforme za skupna ulaganja zamjenjuju druge posrednike i izvore financiranja kao što su banke, investicijski fondovi, poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i sl. te povezuju veće skupine ljudi kojima je, uz sam projekt, zajednička i vjera kako su osobe koje pokreću projekt dovoljno kvalitetne da im se može dati novac.

Krajem 2019. godine najviše su novca crowdfunding-kampanjom prikupili proizvođači videoigre StarCitizen, prikupivši 254 milijuna dolara. Ako govorimo o hrvatskim zanimljivim projektima, spomenut ćemo kao primjer projekt izlaska zagrebačkoga robotičkog društva STEMI na američko tržište, za što je prikupljeno gotovo pola milijuna dolara preko crowdfunding-platforme Funderbeam.

Zaštita intelektualnog vlasništva i regulacija

Slabost je prikupljanja novca preko platformi za skupna ulaganja slaba zaštita intelektualnog vlasništva. Jednom kad svoju ideju ili proizvod pokažete na nekoj crowdfunding-platformi na internetu, svatko to može kopirati.

Stoga, ako smatrate da su vaša ideja ili proizvod za čiju proizvodnju želite prikupiti novac preko interneta nešto zaista novo, najprije to patentirajte ili zatražite zaštitu Creative Barcode, koju promovira Svjetska organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Ako govorimo o zakonima, u Americi je skupno financiranje regulirao još predsjednik Obama 2012. godine, a Europska unija priprema posebnu regulativu kojom će urediti to područje financija.