Ovogodišnji Svjetski tjedan ulagatelja (engl. World Investor Week – WIW) obilježava svoju desetu obljetnicu. Inicijativa Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO), koja se provodi diljem svijeta, već deset godina podsjeća na važnost financijske edukacije i zaštite ulagatelja. Deseta obljetnica ujedno je dobra prilika da pogledamo što se u tom razdoblju promijenilo na hrvatskom tržištu kapitala, ali i jesu li se promijenile navike hrvatskih građana.

Hrvatski financijski sustav tradicionalno je bankocentričan. Banke imaju važnu ulogu i u štednji i u zaduživanju građana, dok tržište kapitala ima manju ulogu u njihovim financijskim odlukama. To se jasno vidi i u strukturi financijske imovine hrvatskih kućanstava. Prema Anketi o financijama i potrošnji kućanstava za 2023., čak 96,9 posto kućanstava ima depozite. Nasuprot tome, dionice kojima se javno trguje ima 5,1 posto kućanstava, udjele u investicijskim fondovima 2,4 posto, a obveznice 1,3 posto (HNB, 2026.). Iznos sredstava u bankama pritom je i dalje vrlo visok; na kraju lipnja 2026. depoziti kućanstava iznosili su 43 milijarde eura.

Iako depoziti i dalje dominiraju financijama hrvatskih kućanstava, posljednjih godina vidljivi su i znakovi sve većeg interesa građana za ulaganje.

Više aktivnosti na tržištu, ali što je s građanima?

Pogled na kretanje prometa na Zagrebačkoj burzi tijekom posljednjih deset godina pokazuje da razvoj tržišta nije bio linearan. U 2016. promet dionicama iznosio je 413,95 milijuna eura, dok je u 2025. dosegnuo 765,33 milijuna eura, najvišu vrijednost u promatranom desetogodišnjem razdoblju.

Krajem 2025. ukupna tržišna vrijednost vrijednosnih papira prema strukturi imatelja evidentiranoj u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD) iznosila je oko 78,2 milijarde eura. Od toga su domaće fizičke osobe držale vrijednosne papire tržišne vrijednosti gotovo 11,8 milijardi eura, odnosno 15,04 posto ukupne vrijednosti. No rast tržišta sam po sebi još ne govori raste li i sudjelovanje građana. Veći promet može biti rezultat aktivnosti različitih skupina ulagatelja, a podatak o vrijednosti vrijednosnih papira koje građani drže ne govori koliko su oni aktivni na tržištu. Upravo se zato isplati pogledati što se posljednjih nekoliko godina događalo s nekim drugim pokazateljima njihova sudjelovanja.

Državni vrijednosni papiri približili su tržište velikom broju građana

Jedan od važnijih događaja za uključivanje građana na financijsko tržište posljednjih godina bila su izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa namijenjena upravo malim ulagateljima. Prvo izdanje državnih obveznica za građane provedeno je 2023., a obveznice su upisala i uplatila 44.843 ulagatelja (Ministarstvo financija Republike Hrvatske, 2023.). Te su godine građanima prvi put ponuđeni i trezorski zapisi, pri čemu je u studenome zabilježeno više od 36.000 upisa. Velik odaziv pokazao je da među građanima postoji interes za takav oblik ulaganja, a izdanja državnih vrijednosnih papira omogućila su širokom krugu građana neposredan kontakt s tržištem vrijednosnih papira. Nakon prvih izdanja praksa je nastavljena novim izdanjima trezorskih zapisa i državnih obveznica namijenjenih malim ulagateljima.

Raste i broj ulagatelja u investicijske fondove

Sudjelovanje na tržištu kapitala ne znači nužno samostalnu kupnju pojedinačnih dionica ili obveznica. Jedan od načina ulaganja građana predstavljaju i investicijski fondovi. Posljednjih godina raste broj udjeličara u investicijskim fondovima. Taj je rast isprva bio umjereniji, dok od 2023. postaje znatno izraženiji. Krajem 2021. fondovi su imali oko 234 tisuće udjeličara, krajem 2023. gotovo 255 tisuća, a krajem 2024. već više od 305 tisuća. Prema posljednjim dostupnim podacima u 2026. njihov je broj dosegnuo otprilike 353 tisuće. Pritom se oko 98 posto udjeličara odnosi na fizičke osobe, pa kretanje njihova ukupnog broja u velikoj mjeri odražava upravo sudjelovanje građana.

Snažniji rast broja udjeličara od 2023. vremenski se podudara s razdobljem u kojem su građanima počela biti nuđena izdanja državnih vrijednosnih papira. Iako na temelju toga ne možemo zaključiti da između tih kretanja postoji uzročno-posljedična veza, zajedno s velikim odazivom na državna izdanja i rastom broja novootvorenih računa ulagatelja taj podatak upućuje na šire uključivanje građana u različite oblike ulaganja posljednjih nekoliko godina.

Što zapravo znači ulagati?

Širenje kruga ulagatelja dobra je vijest za razvoj tržišta kapitala, ali veća dostupnost ulaganja istodobno povećava važnost financijske pismenosti. Otvaranje investicijskog računa ili kupnja prve obveznice, udjela u fondu ili dionice tek je prvi korak.

Ulaganje uvijek podrazumijeva određenu razinu rizika. U pravilu, mogućnost ostvarivanja većeg prinosa povezana je i s preuzimanjem većeg rizika. Zato odluka o ulaganju ne bi trebala započeti pitanjem koji će proizvod donijeti najveći prinos, već razmišljanjem o vlastitim ciljevima, vremenskom horizontu i razini rizika koju ulagatelj može i želi prihvatiti. Važnu ulogu ima i diversifikacija. Raspoređivanjem ulaganja među različitim vrstama imovine, tržišta ili izdavatelja smanjuje se ovisnost rezultata o samo jednom ulaganju. Jednako je važno razumjeti troškove ulaganja te ne donositi odluke pod utjecajem kratkoročnih tržišnih kretanja, straha ili euforije.

Upravo je otpornost ulagatelja jedna od središnjih tema ovogodišnjeg Svjetskog tjedna ulagatelja. Dugoročno ulaganje podrazumijeva prihvaćanje činjenice da su razdoblja rasta i pada normalan dio funkcioniranja financijskih tržišta. No financijska edukacija samo je jedan dio priče. Ako se želi potaknuti dugoročnije sudjelovanje građana na tržištu kapitala, važni su i uvjeti pod kojima im je ulaganje dostupno.

Sljedeći korak: hrvatski investicijski račun

Dok financijska edukacija građanima treba pomoći da donose informirane odluke o ulaganju, razvoj tržišta kapitala podrazumijeva i stvaranje uvjeta koji bi dugoročno ulaganje mogli učiniti jednostavnijim i dostupnijim. Jedan od takvih koraka trebao bi biti hrvatski investicijski račun (HIR). Prema prijedlogu zakona, HIR bi mogao otvoriti svaki punoljetni građanin, a račun bi se mogao otvoriti i za maloljetno dijete, kod banaka, investicijskih društava i drugih ovlaštenih posrednika.

Jedna od njegovih glavnih značajki trebala bi biti porezna pogodnost. Prinosi ostvareni ulaganjem putem HIR-a, neovisno o njihovoj visini, kao i isplate sredstava, ne bi se oporezivali, uz ispunjenje uvjeta propisanih zakonom. Građani bi pritom sami mogli odlučivati u koje će dopuštene financijske instrumente ulagati ili, ovisno o uslugama koje pruža odabrani ovlašteni posrednik, hoće li koristiti uslugu upravljanja portfeljem.

Nakon većeg uključivanja građana kroz državne vrijednosne papire i rasta broja ulagatelja u investicijske fondove, HIR predstavlja novi korak u nastojanju da ulaganje postane značajniji dio financijskih odluka hrvatskih građana.

Od štediša prema ulagateljima?

Deset godina nakon prvog Svjetskog tjedna ulagatelja depoziti i dalje imaju dominantnu ulogu u financijama hrvatskih kućanstava. Istodobno su posljednjih nekoliko godina vidljivi znakovi snažnijeg uključivanja građana u ulaganje – od državnih vrijednosnih papira i novih računa ulagatelja do rasta broja udjeličara investicijskih fondova.

Možda još ne možemo govoriti o prijelazu „od štediša prema ulagateljima“, ali možemo govoriti o postupnom širenju kulture štednje prema kulturi štednje i ulaganja. S većim brojem mogućnosti za ulaganje raste i važnost donošenja informiranih odluka.

Bez obzira na to ulaže li građanin 500 ili 50.000 eura, ključna pitanja ostaju ista: Razumijem li u što ulažem? Koliki rizik preuzimam? Odgovara li ulaganje mojim ciljevima? I mogu li vjerovati onome tko mi ga nudi? Upravo su odgovori na ta pitanja temelj informiranog i otpornog ulagatelja, prije deset godina, danas i u desetljeću koje je pred nama.

Literatura:

Hrvatska narodna banka. (2026.). Anketa o financijama i potrošnji kućanstava. https://www.hnb.hr/statistika/anketna-istrazivanja/anketa-o-financijama-i-potrosnji-kucanstava

Ministarstvo financija Republike Hrvatske. (2023., 3. ožujka). Inauguralno izdanje obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2025. godine u nominalnom iznosu od EUR 1,85 mlrd. namijenjenih fizičkim osobama i institucionalnim ulagateljima. https://mfin.gov.hr/vijesti/inauguralno-izdanje-obveznica-republike-hrvatske-dospijeca-2025-godine-u-nominalnom-iznosu-od-eur-1-85-mlrd-namijenjenih-fizickim-osobama-i-institucionalnim-ulagateljima/3426