Prijevare više nisu pojedinačni slučajevi postale su globalna industrija koja koristi socijalni inženjering, psihologiju, tehnologiju i lažna obećanja o brzoj zaradi.

Financijske prijevare danas su jedna od najraširenijih vrsta internetskog kriminala, a prema međunarodnim analizama građani godišnje gube stotine milijardi eura ulaganjima u nepostojeće fondove, lažne platforme (uključujući kriptoplatforme) pa čak i kroz prijevare prikrivene kao romantične veze ili poslovne ponude. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da žrtve nisu samo oni koji ostanu bez novca, nego sve češće i ljudi koji su prisiljeni raditi za kriminalne mreže. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda iz 2023. više od 200.000 ljudi u jugoistočnoj Aziji prisiljeno je raditi u tzv. „scam centrima“, gdje pod prijetnjom nasilja kontaktiraju građane širom svijeta i uvjeravaju ih da ulažu u lažne financijske projekte. Istodobno Europol (IOCTA 2024) upozorava da su investicijske prijevare i prijevare povezane s kriptovalutama među najbrže rastućim oblicima kiberkriminala u Europskoj uniji.

Jedan od raširenijih oblika investicijskih i kriptoprijevara naziva se pig-butchering. To je metoda u kojoj prevarant najprije stvara odnos povjerenja sa žrtvom, često glumeći prijatelja, romantičnog partnera ili financijskog savjetnika. Tek kad se povjerenje izgradi, žrtva dobiva „ponudu života“ za ulaganje. Nakon što uplati novac, komunikacija nestaje, platforma se ugasi, a račun se blokira. Izvještaj Chainalysisa „Crypto Crime Report 2024” potvrđuje da je upravo ova metoda odgovorna za najveći porast kriptogubitaka u svijetu.

Prijevare ne ostavljaju posljedice samo na financijama, nego i na mentalnom zdravlju. Prema globalnim podacima trećina žrtava nakon prijevare razvija dugotrajni stres, gubitak samopouzdanja i nepovjerenje u digitalne usluge. U zemljama s nižim prihodima gubitak novca često vodi u dugove, socijalnu izolaciju ili nemogućnost pokrivanja osnovnih troškova.

Zašto ljudi nasjedaju? Ne cilja se neznanje, nego emocije!

Prevaranti ne hakiraju računala, nego ljude koristeći se sofisticiranim tehnikama socijalnog inženjeringa za manipulaciju emocijama i povjerenjem. Najčešći razlozi zbog kojih ljudi nasjedaju na financijske i investicijske prijevare odnose se na ponudu „brze i sigurne zarade“, pri čemu treba zapamtiti sljedeće: svaki investicijski proizvod koji garantira izuzetno visok povrat bez rizika vjerojatno je neki oblik prijevare.

Prevaranti stvaraju osjećaj hitnosti („uložite danas, sutra već zarađujete”), koriste lažno predstavljanje (logotipe regulatora, ovlaštenih investicijskih društava, institucija EU-a), primjenjuju emocionalne tehnike, posebno u romantičnim prijevarama, a često iskorištavaju i nisku razinu digitalne i financijske sigurnosti žrtve. Zbog toga nasjedaju mladi, obrazovani, IT stručnjaci, umirovljenici, investitori početnici i oni s višim primanjima.

Kako se zaštititi?

Osnovni princip zaštite je sljedeći: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno se radi o prijevari. Prije bilo kakvog ulaganja provjerite pružatelja usluge u Registru Hanfe jer ako društvo nije na popisu ovlaštenih pružatelja usluga, vjerojatno se radi o nekom obliku prijevare. Nikada ne ulažite novac putem poveznice poslane porukom, e-poštom ili WhatsAppom i ni u kojem slučaju ne dijelite pristup mobilnom bankarstvu, osobne dokumente, PIN-ove i prikaze vašeg ekrana.

Ne vjerujte slikama zaslona koje prikazuju visoke prinose jer se one generiraju lažnim aplikacijama u sekundi. Ako ste u nedoumici, postavite pitanje i zatražite savjet prije nego što uplatite novac. Za provjeru pružatelja usluga dostupni su besplatni Registar Hanfe kao i upozorenja koja Hanfa objavljuje.

Prevareni ste? Ne radite ovo:

Ako ste već postali žrtva prijevare, nemojte pokušavati uplatiti još da „odblokirate račun“. Isto tako, ne vjerujte „tvrtkama za povrat novca“ jer se tu najčešće radi o drugoj fazi iste prijevare s ciljem ponovne prijevare. Najvažnije je da ne brišete tragove, sačuvate sve e-mailove, potvrde uplata i razgovore te cijeli slučaj odmah prijavite policiji jer je riječ o kaznenom djelu!

*Anja Tkalčević je viši analitičar koja radi u Sektoru za sistemske rizike i zaštitu potrošača u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju i bavi se edukacijom i promicanjem financijske pismenosti.

^Reference:

^{Europol (2024), Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2024, Publications Office of the European Union, Luxembourg.}

^{Global Anti-Scam Alliance (GASA) & Feedzai. (2025). The Global State of Scams Report 2025. Preuzeto s: https://www.gasa.org/_files/ugd/2594f1_94a72790e5cf4d24bc59e521872a4377.pdf}

^{UN, (2023). Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR). Hundreds of thousands trafficked to work as online scammers in SE Asia, says UN report. Dostupno na: https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/08/hundreds-thousands-trafficked-work-online-scammers-se-asia-says-un-report (Pristupljeno: 7. studenoga 2025.).}