UPLATA GOTOVINE NA RAČUNE BANAKA TIJEKOM 2022. PORASLA

Ukupni depoziti stanovništva u bankama, kao najveća pojedinačna komponenta financijske imovine (uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene depozite, kao i devizne depozite), krajem listopada 2022. iznosili su 35,3 milijardi eura (tadašnjih 267,7 milijardi kuna).

Na godišnjoj su razini, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u listopadu zabilježili znatan rast od oko 3,1 milijardu eura ili 9,5 posto (na osnovi transakcija), što je nešto više od porasta ostvarenog u prethodnoj godini (2,7 milijardi eura ili 9,2 posto), ali zamjetno više od rasta u ranijim godinama.

Intenzitetu godišnjeg porasta ukupnih depozita stanovništva u 2022. pridonijeli su depozitni novac (kunska sredstva na transakcijskim računima) i devizni depoziti, dok su se kunski štedni i oročeni depoziti smanjivali. U prošloj je godini primjetno bilo intenziviranje doprinosa deviznih depozita rastu ukupnih depozita, što se može povezati s oporavkom turizma i najavljenom pristupanju Hrvatske europodručju.

Dio rasta depozita u bankama rezultat je prelijevanja gotovog novca iz optjecaja u banke, u kontekstu pristupanja europodručju, kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure, objasnili su iz HNB-a.

Analiza podataka HNB-a pokazuje zavidan trend rasta „keša” na tekućim i žiroračunima građana. Naime, na kraju rujna 2022. na transakcijskim računima bilo je 23,6 milijardi eura gotovine. Znači, u devet mjeseci 2022. godine, količina „keša” na tekućim i žiroračunima povećala se za impresivnih 3,4 milijarde eura. 

Uvođenje eura kao službene valute bilo je tema cijelu 2022. godinu. No dva su datuma važna: kraj svibnja kada je izglasan novi Zakon o uvođenju eura, te sredina srpnja kada je Vijeće Europske unije donijelo konačnu odluku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je dodatno utjecalo na povećanja novca na tekućim i žiroračunima.

Spomenimo da su na kraju rujna 2022. štedni depoziti u bankama iznosili, preračunato, 1,6 milijardi eura (što je rast od oko 86,7 milijuna eura od početka 2022.), a oročeni depoziti oko 9,4 milijarde eura (što je čak 852 milijuna eura manje nego na početku godine).

Kamatne stope

Nekoliko je razloga za tako strelovit prošlogodišnji rast količine novca na transakcijskim računima. Prvenstveno je to najava uvođenja eura kao službene valute, što je potaknulo brojne građane da kune koje imaju u „čarapama i madracima” polože u banku kako bi se konverzija u eure provela automatski.

Drugi važan razlog zašto je u posljednjih nekoliko godina rasla količina novca na a vista tekućim i žiroračunima su kamatne stope. Naime, daleke 2012. prosječna kamatna stopa na oročene depozite iznosila je nešto iznad četiri posto. No pred kraj 2016. kamatne stope na oročene depozite padaju ispod dva posto i nastavljaju padati. Te godine (studeni 2016.) prosječna kamatna stopa iznosila je 1,98 posto, dok je u listopadu 2022. ta stopa iznosila samo 0,29 posto, što je najniža kamatna stopa u povijesti. I kao takva je građanima neatraktivna jer oročenje znači da banka drži novac „zaključanim” neko određeno vrijeme. Istodobno, a vista kamatna stopa kreće se oko 0,01 posto. Stoga je jasno zašto građani preferiraju držati novac na tekućim i žiroračunima: jer im je novac dostupan odmah.

Kontinuirani rast

Tijekom cijele 2021. količina gotovine građana rasla je za ukupno 3,7 milijardi eura. No ako se pogleda malo dalje u prošlost, količina novca na tekućim i žiroračunima građana stalno raste, pogotovo od početka 2016. godine.

Te je godine (od prvoga dana 2016.) ukupna količina novca na transakcijskim računima iznosila, za današnje pojmove, niskih 4,1 milijardu eura, a nekoliko godina prije toga iznos je bio još i niži.

U posljednjih nešto manje od deset godina, dakle od posljednjeg dana 2012., ukupna količina gotovine na transakcijskim računima do kraja rujna 2022. godine povećala se na nevjerojatnih gotovo 21,4 milijarde eura!

Vrlo vjerojatno će, kada budu poznati podaci za cijelu 2022., iznos novca na tekućim i žiroračunima premašiti 23,9 milijardi eura.

Novac u optjecaju smanjivan

Krajem listopada 2022., prema podacima HNB-a, gotov novac u optjecaju iznosio je 3,6 milijardi eura što je za 1,2 milijarde kuna ili 25,3 posto manje nego na kraju listopada 2021. godine. Godišnji pad gotovog novca u optjecaju u studenome 2022. iznosio je 34,4 posto ili 1,6 milijardi eura. Naime, na kraju studenoga 2021. gotov novac u optjecaju iznosio je 4,8 milijardi eura, a 30. studenoga 2022., prema preliminarnim podacima, 3,1 milijardu eura. 

Taj bi se pad mogao pokazati još i većim u podacima za cijelu 2022. godinu, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura, pojasnili su iz HNB-a te istaknuli da je izvjesno da će se iznos gotovine u optjecaju ponovo povećavati nakon 1. siječnja 2023. Međutim, nakon što je euro postao službena valuta u Hrvatskoj sada više neće biti moguće znati koliko je točno gotovine u Hrvatskoj, s obzirom na to da ista valuta cirkulira unutar širokog područja EU-a.

Naime, poznat je isključivo ukupan iznos eura koji je u optjecaju, ali nije poznata distribucija eura među pojedinim članicama europodručja, kao ni iznos eura koji cirkulira izvan europodručja, naglasili su iz HNB-a.