STUDENTI ZABRINUTI ZA ZELENA ULAGANJA: NA ZELENO GOSPODARSTVO PRELAZIMO TEK ZA 30 GODINA

Što budući ekonomisti misle o zelenom financiranju, koliko je važan Europski zeleni plan i koliko će koronavirus poljuljati njezinu provedbu, pokazala nam je radionica Hanfe i studenata ZŠEM-a.

U suradnji sa studentima Zagrebačke škole ekonomije i managementa Hanfa je održala javnu online raspravu na temu "Jesu li financijska tržišta i investitori spremni za zelena ulaganja?"



Studenti su raspravu započeli isticanjem važnosti održivosti općenito te gospodarskih, društvenih i klimatskih promjena s kojima se svijet danas susreće. Pri tom su definirali zelena ulaganja kao pojam koji obuhvaća financijska ulaganja i investicije pravnih i fizičkih osoba u društva koja posluju u skladu i koheziji s politikom zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Investitori radije vole "predvidivost"

Istaknuli su i probleme s kojima se „zelena ulaganja“ susreću na financijskim tržištima, poput kratkoročnih investicijskih strategija koje prevladavaju na financijskim tržištima. U tom kontekstu istaknuto je da je ulaganje u održive financije dugoročno isplativo, ali da se većina investitora danas bavi kratkoročnim ulaganjima, investitori „vole“ predvidivost koja je u opreci s neizvjesnim klimatskim promjenama.

Europski zeleni plan je poticaj

Studenti smatraju da je put do potpune asimilacije financijskih tržišta sa zelenim ulaganjima još dug, no kako kažu, svjedoci smo pozitivnih pomaka koji idu u tom smjeru. U prvom redu to nam pokazuje djelovanje Europske komisije koja je u tu svrhu pokrenula Europski zeleni plan, novu strategiju rasta koja ima za cilj pretvoriti EU u odgovorno i prosperitetno društvo u kojem nema stakleničkih plinova do 2050. godine, gdje su zaštićeni okoliš i zdravlje građana, odnosno gdje bi Europa trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent. Studenti su iskazali zabrinutost vezanu za vremenski rok, smatraju da nije moguće u roku od 30 godina potpunosti prijeći na održivo i zeleno gospodarstvo, a kao najveći problem prelaska ističu transport. S obzirom da je stup Europskog zelenog plana  Održivi europski investicijski plan (Sustainable Europe Investment Plan) studenti su naglasili da je planirano kroz slijedećih desetak godina osigurati 1000 milijardi eura, a najveća ulaganja bi se odnosila na poljoprivredu, energiju, zgrade i dio prometnog sektora.

Hrvatska nema "zelenu" obveznicu

Dotaknuli su se i utjecaja COVID krize na zelena ulaganju, smatrajući pritom da će se države više orijentirati na samo ponovno pokretanje gospodarstva te da će manje razmišljati o održivim financijama. U okviru investicijskih ulaganja, istaknuta je zelena obveznica, kao jedna od najpopularnijih vrsta ulaganja. Također napomenuli sa da u Hrvatskoj do danas nije izdana ni jedna takva obveznica, dok se istom trguje na Ljubljanskoj burzi.

Nadalje privatne tvrtke i kućanstva su ti koji će morati osigurati većinu održivih investicija u sljedećem desetljeću stoga je ključno uspostaviti jasne dugoročne signale koji će ulagače voditi ka održivim ulaganjima.

Iz svega navedenog valja zaključiti kako je niz izazova, posebno u trenutnoj gospodarski neizvjesnoj situaciji zbog pandemije korona virusa, pred punom primjenom i integracijom zelenih ulaganja u funkcioniranje financijskih sustava te svijest i investicijske odluke ulagatelja. 

Ipak riječ je o neophodnom, strukturnom i dugoročnom procesu transformacije globalne ekonomije za koji nije niti realno očekivati da se realizirati brzo i bez troškova.