OECD O FINANCIJSKOJ PISMENOSTI U HRVATSKOJ: VIŠE BRINEMO O PLAĆANJU RAČUNA, ALI MANJE PLANIRAMO

Financijska pismenost Hrvata iznosi 59 posto čime se Hrvatska približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja koje se mogu pohvaliti s tek jednim posto više građana koji su financijski pismeni.

Rezultati su to istraživanja koje je krajem 2019. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a isto je istraživanje provedeno četiri godine ranije.

U 2015. prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj iznosila je 11,7 od ukupno 21 bod, odnosno 56 posto, što je za 0,6 bodova manje nego što su pokazali najnoviji rezultati.

Osim u Hrvatskoj, istraživanje je provedeno i u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

U usporedbi s građanima tih zemalja, Hrvati su pokazali iznadprosječno financijsko znanje i vještine budući da je prosjek svih navedenih država iznosio 12 bodova, odnosno 57 posto, dok je hrvatski prosjek 12,3 boda.

Veće znanje u gradovima

Istraživanje OECD-a provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1079 Hrvata između 18 i 79 godina. Najmlađa skupina ispitanika, ona starosti između 18 i 29 godina, na najnižoj je razini financijske pismenosti i najneodgovornije se odnosi prema novcu.

Usto, ispitanici koji žive u gradovima pokazali su veće znanje od onih iz ruralnih područja, kao i oni koji su informatički pismeni u odnosu na građane koji nisu. Muškarci su pokazali veću razinu znanja od žena.

Uz razlike u rezultatima među različitim društvenim skupinama, one su vidljive i među trima osnovnim kategorijama financijske pismenosti – financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Ipak, u svakoj od navedenih kategorija, Hrvati su se poboljšali.

Potrošnja pred dugoročnom štednjom

Tako je, primjerice, 65 posto ispitanika pokazalo da uspješno barata financijskim pojmovima, dok se u 2015. time moglo pohvaliti 60 posto Hrvata. Usto, financijsko ponašanje naših građana poraslo je s 51,1 na 55 posto te oni više štede, pravovremeno plaćaju svoje račune i više promišljaju o tome što kupuju.

S druge pak strane, odnos prema trošenju novca u Hrvatskoj se u protekle četiri godine pogoršao te je on pao sa 60 na 56 posto i tako pokazao da sve veći broj građana preferira potrošnju u odnosu na dugoročnu štednju te da smatra kako „novac postoji da bi se trošio“.

Istraživanje OECD-a provedeno je uz aktivan doprinos svih sudionika operativne radne skupine za financijsku pismenost osnovane u Ministarstvu financija te poseban doprinos Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatske narodne banke (HNB).

Hanfa kontinuirano provodi edukaciju usmjerenu na poboljšanje razine financijske pismenosti šire javnosti i ciljanih skupina, a svoje aktivnosti posebno usmjerava prema mladima. Najčešće održava razna predavanja za učenike i studente te organizira i sudjeluje u projektima namijenjenim edukaciji mladih.

Usto, provela je i edukativnu kampanju s ciljem upoznavanja javnosti o važnosti poznavanja obilježja i rizika financijskih proizvoda i usluga.