OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI U PRVIH 6 MJESECI 2023. – OPORAVAK NAKON PROŠLOGODIŠNJEG MINUSA

Nakon teške 2022. kada je zabilježen pad dioničkog i obvezničkog tržišta, a što je posljedično utjecalo na uspješnost i portfelje obveznih mirovinskih fondova, u ovoj je godini ipak došlo do njihovog oporavka.

Nakon teške 2022. kada je zabilježen pad dioničkog i obvezničkog tržišta, a što je posljedično utjecalo na uspješnost i portfelje obveznih mirovinskih fondova, u ovoj je godini ipak došlo do njihovog oporavka.

Tako su na kraju lipnja nominalni mjesečni prinosi Mirexa iznosili 2,1 % za kategoriju A, 1,5 % za kategoriju B i 0,2 % za kategoriju C. Promatrajući od početka 2023. godine, prvih šest mjeseci, polugodišnji prinos za kategoriju A iznosio je 8,4%, za kategoriju B 5,2 % i za kategoriju C 1,1 %.

Ako bi se prinosi gledali anualizirano, odnosno od početka rada obveznih mirovinskih fondova, onda su oni bili: 6,9 % za Mirex A, 5,1 % za Mirex B i 3,2 % za Mirex C.

Glavni razlog za oporavak prinosa nalazi se u oporavku obvezničkog tržišta, a time i velikim dijelom obvezničkog portfelja obveznih mirovinskih fondova. Tako su, obveznička ulaganja krajem lipnja iznosila 11,8 milijardi eura, što je 62,3 % ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova. Zastupljenost ulaganja u dionice iznosila je 4,1 milijardu eura ili 21,8 % imovine obveznih mirovinskih fondova. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,0 %, a u inozemne dionice 8,8 % imovine fondova. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,1 milijarde eura (11,4 % imovine), a novac i depoziti činili su u lipnju 2,3 % imovine, odnosno 429,5 milijuna eura.

Iako su rasponi i limiti ulaganja obveznih mirovinskih fondova zakonom ograničeni poslovne politike ipak dovode do razlika u ulagačkim strategijama, a time i u ostvarenim prinosima fondova, a više detalja potražite u tablici.

Ono što je važno istaknuti je to da ulaganja obveznih mirovinskih fondova treba gledati dugoročno, jer je i štednja za mirovinu dugoročan proces od više desetljeća, a ne samo nekoliko mjeseci ili godina. Ono što jest važno je da se kratkoročne krize koje se ciklički ponavljaju na tržištima kapitala ipak u dužem roku anuliraju te da mirovinska štednja dugoročno ostvaruje porast vrijednosti prikupljenih sredstava za buduću mirovinu.

U obveznim mirovinskim fondovima se krajem lipnja nalazilo 2.203.918 članova, što je 4.940 više nego krajem svibnja. Najveći dio članova, a što je i očekivano, nalazi se u B kategoriji fondova, njih 83,6 posto, a manji dio u kategoriji A - 12,8 posto i u kategoriji C - gdje je 4,4 posto od ukupnog broja članova. Tijekom lipnja iz fondova su, zbog odlaska u mirovinu ili smrti, iščlanjena 1.523 člana.