MLADI RAZMIŠLJAJU O FINANCIJAMA I PLANIRAJU UGOVORITI ŽIVOTNO OSIGURANJE ČIM BUDU IMALI REDOVNE PRIHODE

Istraživanje je pokazalo da generacija Z ima pozitivan stav prema životnom osiguranju, no slabo poznaje osiguranje kao proizvod te traži veću jednostavnost pri ugovaranju, personalizirani pristup i transparentnost.

Mladi razmišljaju o vlastitoj budućnosti, imaju pozitivan stav prema životnom osiguranju, no slabo poznaju osiguranje kao proizvod, a traže veću jednostavnost pri njegovu ugovaranju, personalizirani pristup i transparentnost. Zaključci su to istraživanja „Pogled generacije Z na životno osiguranje“ provedenog na među studentskom populacijom zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u ožujku 2021. godine.

Generacija Z odnosi se na mlade rođene između 1996. i 2010. godine, a riječ je o globalno orijentiranim i tehnološki prilagodljivim pojedincima koji izuzetno cijene individualnost i uspjeh, a od kompanija traže transparentnost, ekološku osviještenost i društvenu odgovornost, što su i sami rezultati istraživanja pokazali. Budući da je i odrasla uz tehnologiju, o temama vezanim uz financije ta se generacija najviše informira upravo putem digitalnih kanala, odnosno na portalima i društvenim mrežama (73,8%), a najmanje gledanjem televizije, slušanjem radija ili čitanjem tiskanih medija (12,7%).

„Mlade često vidimo kao lepršavu generaciju koja nije svjesna rizika i budućnosti. No, istraživanje je pokazalo da zaista razmišljaju o budućnosti i o štednji“, rekao je dr.sc. Jakša Krišto, , izvanredni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu koji je i organizirao provedbu ovo istraživanja. Osim toga, kako je istraživanje pokazalo, mladi razmišljaju i o ostvarenju postavljenih ciljeva, ali i o nepredvidivim situacijama te stoga ne čudi što čak 95, 2 posto ispitanika zna što je životno osiguranje, 81,7 posto ga smatra korisnim te će ga, kako kažu, njih 78,6 posto u budućnosti i koristiti. Većina ispitanika još nije ugovorila policu osiguranja, a to je tako jer se smatraju premladima za razmišljanje o tome te će, kako su se izjasnili u istraživanju, policu ugovoriti ili na neki drugi način investirati svoja sredstva kad će ih i imati, odnosno kada počnu ostvarivati stabilne prihode. Smatraju kako trenutno odlično ili barem osrednje upravljaju vlastitim financijama te troše u okviru svojih mogućnosti.

No, iako imaju pozitivne stavove o njemu, mladi slabo poznaju funkcije i vrste životnog osiguranja. Samo životno osiguranje prvenstveno percipiraju kao financijsku zaštitu obitelji u slučaju smrti člana obitelji, a ne kao način investiranja ili štednje, te su u tome u pravu, pojasnila je Ilijana Jeleč, zamjenica predsjednika Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). „Osigurateljni proizvod je prije svega osiguranje od rizika, dok je štedna komponenta ipak sekundarna. Za razliku od drugih polica, jedino kod životnih osiguranja osigurava se rizik nastupa smrti ili težih bolesti pri čemu vaša obitelj može ostati zbrinuta ili, u slučaju bolesti, imate financijsku pomoć koja dobro dođe u toj situaciji. Ukoliko ne dođe do osiguranog slučaja, dobivate osiguranu svotu koju ste unaprijed dogovorili s osigurateljem“, objasnila je Jeleč.

Osim što na životno osiguranje ne gledaju kao na vrstu investicije, mladi profitabilnijim i atraktivnijim od životnog osiguranja smatraju investicijske fondove te ulaganja na tržištu kapitala, dok dobrovoljne mirovinske fondove i oročene depozite vide kao sigurniju vrstu investicije u svoju budućnost. Usto, ispitana studentska populacija ne prepoznaje razlike između različitih vrsta životnih osiguranja. Tako, primjerice, čak 66 posto ispitanika ne zna što je riziko životno osiguranje, a 67 posto ne zna razliku između mješovitog i investicijskog životnog osiguranja.

Upravo taj nedostatak znanja o proizvodu potencijalni je razlog za želju generacije Z za transformacijom životnih osiguranja. Naime, iako se o samim osiguranjima gotovo svi informiraju putem digitalnih kanala, čak 68 posto ispitanika istraživanja kazalo je kako bi svoju policu htjelo ugovoriti u uredu u razgovoru s djelatnikom osiguravajuće kuće, dok bi svega 25 posto ispitanika to učinilo putem weba ili aplikacije na svom pametnom telefonu. „Razlog za to jest nedostatak znanja, no s druge strane i percepcija u očima mladih da je životno osiguranje jedan dugoročni i ozbiljni financijski proizvod kojim bi željeli štedjeti ili osiguravati se skroz do mirovine“, smatra profesor Jakša Krišto, te dodaje kako upravo iz tog razloga ova generacija želi da samo ugovaranje police životnog osiguranja, kao i njegovo razumijevanje, bude jednostavnije. Generacija Z traži i personalizirani pristup, transparentnost, odnosno manje „sitnih slova“ te inovativnost i fleksibilnost.