KOLIKU ĆETE MIROVINU ZAPRAVO IMATI?

Uz praćenje stanja na osobnom računu, pratite i kretanje vrijednosti udjela i prinose mirovinskih fondova. No važno je znati da je ovdje uvijek riječ o dugoročnom ulaganju. Prinosi koje su fondovi ostvarili u prethodnom razdoblju ne govore ništa o tome kako će se prinosi kretati ubuduće ili kako određeni manji ili veći šokovi koji dovode do pada vrijednosti imovine i prinosa neće biti neutralizirani kad se tržište oporavi.

Mjesečni iznos mirovine možete saznati sami na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili to možete zatražiti podneskom u njihovu područnom uredu u svom gradu. Stanje na osobnome mirovinskom računu iz drugog stupa možete provjeravati često koliko želite, telefonom ili internetom.

Iznos mirovine koji dolazi iz prvog stupa

Ako odlučite iznos mirovine saznati sami, prvo morate napraviti korisnički profil na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr. Ondje morate unijeti osobne podatke i potom poslati zahtjev za besplatni informativni izračun mirovine uz ispunjenu Obavijest za pretkompletiranje podataka. Možete to učiniti i osobno fizičkim odlaskom u područni ured Zavoda u svom gradu, no tada morate platiti pristojbu od 70 kuna. Podaci za popunjavanje naloga precizno su opisani na internetskoj stranici

www.mirovinsko.hr.

Osobni mirovinski račun drugog stupa

Osobni mirovinski račun ima svaki član obveznoga mirovinska fonda, a na njemu se nalaze doprinosi koji su uplaćivani za mirovinu, uvećani za prinos koji je mirovinski fond zaradio tijekom godina. Da ste taj novac samo držali na nekom računu, odnosno da ga mirovinski fond nije reinvestirao, njegova realna vrijednost bila bi umanjena za iznos inflacije. Pet posto mirovinskog doprinosa u obvezne mirovinske fondove uplaćuje se u Hrvatskoj od 2002. godine, kad je uveden drugi stup u sklopu mirovinske reforme.

Kako se mijenja imovina fonda?

Broj članova obveznih mirovinskih fondova iz godine u godinu raste i trenutačno je veći od dva milijuna ljudi jer se svaki zaposleni građanin mlađi od 40 godina obvezno upisuje u jedan od triju fondova. Što neki fond ima više članova, prima više doprinosa i tako uvećava svoju imovinu koju potom dalje ulaže u različite financijske instrumente i ostvaruje prinos za svoje članove.

Pri usporedbi i promatranju kretanja imovine fonda važno je naglasiti da su mirovinski fondovi dugoročni ulagači, da vrijednost imovine fondova i kretanje prinosa može rasti, ali i padati, ovisno o tržišnim kretanjima. Ako se na tržištu i dogode određeni manji ili veći šokovi poput nedavnog izazvanog pandemijom koronavirusa, očekuje se da će utjecaj tih pojava tijekom vremena investiranja fonda biti neutraliziran kad se tržište oporavi.

Iako obvezni mirovinski fond ne može propasti, može se smanjiti vrijednost imovine u njegovu vlasništvu. Radi vaše zaštite zakonom je propisan tzv. zajamčeni prinos. To znači da se svakom članu mirovinskog fonda jamči prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova umanjen za dvanaest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije B ili tri postotna boda u mirovinskom fondu kategorije C.

Stopa referentnog prinosa računa se kao vagana aritmetička sredina prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, pri čemu je pojedini fond u izračunu zastupljen proporcionalno s obzirom na svoj udio u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na posljednji radni dan u godini. 

Kako uspoređivati obvezne mirovinske fondove?

Mirex je prosječna vrijednost obračunske jedinice pojedine kategorije obveznih mirovinskih fondova na tržištu. Vrijednost indeksa Mirex svakodnevno objavljuje Hanfa. Promjena indeksa Mirex između dva datuma pokazuje koliki je prosječni prinos pojedine kategorije obveznih mirovinskih fondova, odnosno prosječnu zaradu (ili gubitak) ostvaren u tom razdoblju. Kratkoročni prinosi ukazuju na privremene trendove, no kad uspoređujete poslovanje fondova i donosite odluku o izboru fonda u kojem ćete otvoriti račun, najbolje je voditi se višegodišnjim prosjekom.

Prinosi koje su fondovi ostvarili u prethodnom razdoblju ne govore ništa o tome kako će se prinosi kretati ubuduće pa je, i nakon što ste izabrali fond, dobro povremeno provjeriti poslovanje izabranog fonda u odnosu na indeks Mirex za odgovarajuću kategoriju fonda.

Pri odluci o izboru fonda vodite se rezultatima poslovanja obveznih mirovinskih fondova od osnivanja, od 2002. godine do danas, no imajte na umu da se prinosi iz prethodnog razdoblja ne moraju ponoviti, odnosno da nisu jamstvo budućih prinosa. Oni nam samo pomažu procijeniti kako su fondovi poslovali dotad i što štednja u fondu može donijeti. Dakle, da biste u budućnosti ostvarili dobar rezultat sa štednjom za mirovinu, ne morate nužno izabrati fond koji trenutačno ima najviši prinos.

Provjeravajte račun i pratite ostvarenu zaradu

Stanje na mirovinskom računu pratite redovito jer morate znati uplaćuje li poslodavac vaše doprinose i s koliko novca u svojoj mirovinskoj štednji raspolažete, odnosno uvećava li se vrijednost vaše štednje. Ako se ne uvećava ili niste zadovoljni prinosom, imate argument za prelazak u drugi mirovinski fond.

Stanje na osobnome mirovinskom računu može se pratiti svakodnevno na tri načina:

•            Pozivom na besplatni info telefon fonda čiji ste član, a osobi koja odgovori na vaš poziv morate reći broj svoga mirovinskog računa, lozinku, PIN i/ili OIB.

•            Preko službene internetske stranice fonda čiji ste član, a pritom morate upisati sve maloprije navedene podatke koje biste morali izreći telefonom. Možete poslati i online zahtjev za uvid u stanje računa, a u posljednjih nekoliko godina stanje na osobnom mirovinskom računu možete pratiti i preko aplikacije za mobitel.

•            Preko SMS-ova koje će slati fond, a te ćete poruke dobivati nakon svake uplate doprinosa.

Osobnu kapitaliziranu štednju svaki budući umirovljenik primat će kao dodatak mirovini iz prvog stupa, pri čemu će unaprijed znati koliko će mu mirovina biti veća zahvaljujući uplatama u drugi stup. Osobna kapitalizirana štednja za mirovinu rješenje je kojemu pribjegavaju mnoge zemlje suočene s nepovoljnim demografskim kretanjima. Modeli se u Europi razlikuju, ali s istim ciljem: omogućiti građanima da sustavno štede za vlastitu mirovinu i sigurniju starost.

Pratite uplate dobrovoljne mirovinske štednje

Dobrovoljni mirovinski fond vaš je slobodni izbor i znatno je fleksibilniji od članstva u obveznome mirovinskom fondu kad govorimo o uplatama.

Važno je naglasiti da će vas mirovinsko društvo obavještavati barem jednom godišnje o detaljima koji bi vas mogli zanimati, tako što će vam učiniti dostupnom potvrdu o stjecanju udjela i uvjetima isplate, koja sadržava podatke važne za informiranost člana fonda (broj udjela na osobnom računu, cijena udjela i vrijednost imovine koja se nalazi na vašem osobnom računu na dan izdavanja potvrde, kratka informacija o poslovanju mirovinskog društva i fonda i dr.).

Stalne provjere na osobnim računima uvijek su korak do novih odluka ili ohrabrenja u daljnje ulaganje za sigurniju starost.