KAKO UŠTEDJETI?
S obzirom na visoke stope inflacije i prijeteću recesiju svi smo se počeli pitati kako povećati svoje prihode ili „stvoriti“ više novca za potrebe kućanstva?
Mjesečnu plaću može se povećati ako vaš poslodavac uvaži vašu molbu za povećanjem (što je možda manje vjerojatno jer i on prodaje manje proizvoda i usluga jer su mu skočili troškovi, sjećate se).
Drugi je način promjena posla, odnosno prijelaz u drugu tvrtku za veću plaću, No to je iznimno rizično raditi pred krizu jer su u krizi poslodavci prisiljeni (nakon smanjivanja svih troškova) otpuštati ljude. To nije floskula, treba se samo sjetiti broja nezaposlenih 2014. godine (u jeku posljednje recesije) koji je bio gotovo 300.000, a danas je oko 100.000.
Treći način, možda najefikasniji, jest utjecati na vlastitu potrošnju, odnosno što i kako se kupuje. Slijedi nekoliko primjera.
Potrošnja električne energije
Vaš mjesečni račun za električnu energiju iznosi oko 300 kuna. Ako imate dvotarifno brojilo (za potrebe ovoga izračuna), pretpostavimo da trošite 200 kWh u višoj tarifi, a 90 u nižoj.
A što kada biste prilagodili rad kućanskih aparata? Recimo kada biste perilicu rublja ili suđa te sušilicu uključivali ljeti nakon 22 sata, a zimi nakon 21 sat? I kada biste trošili 100 kWh u višoj tarifi, a 190 u nižoj? Račun za električnu energiju vam je 50 kuna niži – 250 kuna.
Nadalje, manje koristite klimatizacijski uređaj tijekom ljeta. Jasno, vruće je. No klimatizacijski uređaji troše puno električne energije. Stoga pokušajte koristiti „klimu” što manje, a ako je koristite, nema potrebe da radi na 20°C, ugodno je i na 25°C.
Potrošnja plina
Prosječna godišnja potrošnja plina hrvatskog kućanstva godišnje je oko 11.000 kWh. To je u prosjeku 362 kune mjesečno. Kada biste snizili temperaturu grijanja za samo 1°C, godišnje biste ostvarili uštedu od 5 posto na grijanje. U konkretnom izračunu, to je oko 220 kuna godišnje, odnosno 18 kuna mjesečno. Sada zamislite da grijanje namjestite na 21 stupanj umjesto na 25 stupnjeva. Približnim izračunom, to je 4°C manje, dakle oko 20 posto niži račun, a to je ušteda od 72 kune mjesečno.
Telekomunikacije i internet
„Dobar dan, zovem iz XYZ telekoma i imamo odličnu akciju za vas!” – takav poziv dobijete sigurno jednom godišnje, ako ne i nekoliko puta godišnje.
Činjenica jest da u većini slučajeva plaćamo puno više nego što iskoristimo – i za televiziju i internet i telefon (mobitel). Mnogi od nas imaju pakete u kojima imaju televiziju i internet. A imamo i mobilni internet. Analizirajte potrošnju interneta (i kućnog i mobilnog) i vrlo lako ćete doći do zaključka da za internet plaćate dvostruko više nego što mjesečno iskoristite.
U nekim europskim zemljama (sjever Europe) mladi su shvatili da plaćaju flat mobilni internet i internet u paketu s televizijom. Zato su mnogi odlučili iskopčati kućni internet i ako trebaju internet u stanu, uključe mobilni (mobilna pristupna točka).
Naravno, ako koristite posebne usluge (kao što su Netflix, HBO Go ili Disney) potreban vam je kućni internet.
Isto tako, ako ste pretplaćeni na određene aplikacije, a ne koristite ih, ukinite pretplatu.
Vožnja automobilom
Automobil je danas potreba, a ne luksuz (naravno ako se gledaju prosječne klase automobila). Mnogi građani svakoga dana prelaze desetke kilometara kako bi stigli na posao. Cijena goriva drastično je viša nego ikad dosad. Za početak, ne putuje sami na posao nego s nekim (raspodijelite trošak i u startu je cijena prijevoza upola manja).
Manje stišćite papučicu gasa jer s „lakšom” vožnjom možete prijeći desetke kilometara više s jednim spremnikom.
Isto tako, nema potrebe da koristite automobil za relacije koje možete „odraditi” pješice.
Racionalni „špeceraj” i rok trajanja
Naravno, kada se kupuje hrana potrebno je isplanirati tjednu kupovinu. Zašto? Prvenstveno zato da ne bacate hranu. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci između 380.000 i 400.000 tona hrane, a svaki Hrvat godišnje baci oko 102 kilograma hrane. To ne samo da je neetično i nemoralno jer svaki deseti stanovnik planete gladuje (posljednji izvještaji UN-a), nego je i doslovno bacanje novca.
Pretpostavimo da je cijena spomenuta 102 kilograma bačene hrane oko 3.060 kuna (pretpostavili smo da je vrijednost jednog kilograma 30 kuna). To znači da svakoga mjeseca doslovno u koš za smeće bacate 255 kuna!
Možete birati proizvode koji imaju druži rok trajanja i kupovati proizvode na akcijama. Što hrana koju kupujete ima duži rok trajanja, to znači da je manja vjerojatnost da će se baciti, a i veća je vjerojatnost da ćete manje trošiti u kupnji jer već imate taj proizvod kod kuće.
Ono što je još zanimljivije, zakonskim promjenama naloženo je trgovcima da na proizvodima koji su u tom trenutku na akciji moraju napisati i najnižu cijenu tog proizvoda u posljednjih 30 dana. Često ćete vidjeti da je cijena tog proizvoda u posljednjih 30 dana bila niža nego što je akcijska cijena. Zašto biste plaćali višu cijenu nego što je bila?
Kafić i poroci
Kavu možete popiti i kod kuće ili na poslu, ne mora uvijek biti u kafiću. No kako je sve povezano, tako i vaše nepijenje kave utječe na ugostitelja kojemu pada promet. Stoga prorijedite odlaske u kafiće i restorane, kao i kupnju odjeće i obuće koja vam ne treba (pogledajte u ormar i bacite oko na stvari koje niste obukli godinama). Smanjite cigarete (ako ste pušač), ili čak prestanite pušiti što je svakako dobra zdravstvena odluka.
Štedite
Do sada smo pokazali koliko se može mjesečno racionalnije upravljati novcem i gdje i kako se može uštedjeti. Dio tog ušteđenog novca uložite u štednju (za crne dane ili mirovinu). Dovoljno je sasvim malo novca, 50 ili 100 kuna mjesečno, da stvorite neku količinu novca koja će vam za nekoliko godina dobro doći. Možda vam zvuči malo, ali vrijeme će brzo prolaziti, a ušteđeni iznos dobro će vam doći!
