KAKO ŠTEDJETI ZA BUDUĆNOST?

Prva pomisao sigurno je klasična štednja na banci, koja u posljednje vrijeme i ne nosi neke visoke kamate, pa je dobro razmisliti i o drugim načinima štednje za budućnost, posebno za starije dane.

Svjetski dan štednje dan je koji nas barem jedanput u godini podsjeti da bismo trebali štedjeti, ako već to ne radimo i inače. Prva pomisao sigurno je klasična štednja na banci, koja u posljednje vrijeme i ne nosi neke visoke kamate, pa je dobro razmisliti i o drugim načinima štednje za budućnost, posebno za starije dane.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj su za jednog umirovljenika radila četiri radnika. Danas je taj omjer gotovo izjednačen, dok su troškovi života sve veći, a mirovine sve niže. Ako uzmemo u obzir da prosječna hrvatska plaća iznosi 6722 kune, dok je prosječna mirovina 2525 kuna, postoje nam jasno kako hrvatski penzioner mjesečno u prosjeku ima manje od 40 posto plaće prosječnog radnika 

Stoga je i više nego očigledno kako je štednja za budućnost postala nužnost, a kako bismo imali što bezbrižniju starost i što manje financijski opterećivali naše bližnje, pa je s njom važno krenuti što ranije. Između ostalog, ako je nešto sigurno u životu, onda su to nepredviđene situacije pa ako i ne želite štedjeti za svoju mirovinu, prije ili kasnije, trebat će vam novi automobil, renovacija kuće ili nešto treće što ćete si htjeti priuštiti. Zbog toga, što ranije krenete sa štednjom to bolje za vas. Štoviše, preporuča se početi štedjeti već s prvim poslom i prvom plaćom, a iako bi idealno bilo odvajati 10 do 20 posto plaće, s prvim plaćama to je rijetko moguće te se savjetuje izdvajati barem mali iznos, koliki god on bio.

Najpopularnije opcije su životno osiguranje i ulaganje u treći mirovinski stup.

Životno osiguranje

Najjednostavnije rečeno, životno osiguranje predstavlja zaštitu za osobe koje financijski ovise o osiguraniku ukoliko se njemu dogodi nešto loše. Preciznije, ono pomaže nadoknaditi neizbježne financijske posljedice koje prate gubitak života - pokrivanje nepodmirenih dugova i hipoteka, planiranih troškova obrazovanja i izgubljenih prihoda. No, životno osiguranje mnogi su izabrali i kao najbolji oblik štednje za stare dane.

Premije životnih osiguranja variraju sukladno različitim programima, a dinamiku uplata klijenti odabiru sami. Uplate mogu biti mjesečne, tromjesečne, polugodišnje ili godišnje. Dok kod oročene štednje dobivate točno ugovorenu kamatu,  kod životnog osiguranja možete dobiti uplaćeni iznos značajno uvećan, ovisno o strategiji ulaganja osiguravajućeg društva. Međutim, ne treba zanemariti činjenicu činjenica da se do uloženog novca ne može doći desetljećima, a unatoč tome u svojim uplatama premija morate biti redoviti,  bez obzira na trenutačne životne okolnosti koje se često u razdoblju od 30 godina promijene. Ukoliko vam novac zatreba ranije, te budete prisiljeni razvrgnuti policu životnog osiguranja, bit ćete na velikom gubitku u odnosu na uloženo.

Treći mirovinski stup

Pored obveznog prvog stupa međugeneracijske solidarnosti i drugog stupa individualne kapitalizirane štednje sve su popularniji i dobrovoljni mirovinski fondovi, koji se još nazivaju i trećim mirovinskim stupom. Radnik nema izbora kod prva dva stupa, automatski će mu od svake bruto plaće 20 posto završiti u prva dva stupa. Prvih 15 posto odlazi sadašnjim umirovljenicima kroz međugeneracijsku solidarnosti, a preostalih pet posto sjeda na njihov račun u obveznom II. stupu.

Treći mirovinski stup predstavlja dodatno ulaganje, dodatnu štednju za buduću mirovinu. Na financijskom je tržištu već 15-ak godina, a objedinjuje tri pogodnosti za članove. Prvi je državni poticaj u iznosu od 15 posto na sva uplaćena sredstva u godini, ali najviše do 750 kuna godišnje. Drugi je porezna olakšica poslodavcima, a treći dodatni prinos koji mirovinski fond ostvaruje. Jedini uvjet za isplatu mirovine iz trećeg stupa je, naime, dobna granica. Početak isplate dobrovoljne mirovinske štednje nema veze s odlaskom u mirovinu osiguranika, odnosno on može primati isplate iako je u radnom odnosu. Članovi dobrovoljnog mirovinskog fonda koji su ugovor potpisali do 1. siječnja 2019. pravo na mirovinu ostvaruju već s 50 godina života. Za one koji su ugovor o članstvu potpisali nakon tog datuma, mirovinskom reformom podignut je prag na najmanje 55 godina života. Vaš se novac u međuvremenu ulaže u državne obveznice i dionice, on ne podliježe ovrhama, a u slučaju smrti nasljeđuju ga vaši nasljednici.

Ulaganjem u treći stup sami birate koliko ćete novca ulagati, koliko često, no uplate bi kao i kod svake štednje trebale biti redovite i disciplinirane kako bi ta štednja imala smisla. Optimalan iznos za treći stup iznosi oko 417 kuna mjesečno, odnosno 5.000 kuna godišnje. Zašto baš taj iznos? Ako uplatite 5.000 kuna u jednoj godini, država će vam dodati još 750 kuna na vašu štednju. Maksimalan godišnji iznos državnih poticaja je isti čak i ako uplatite više od 5.000 kuna, tako da mjesečnim uplatama od 417 kuna optimizirate ulaganje. No, ukoliko ste u mogućnosti, svakako uplatite i više, jer taj će se novac dodatno kapitalizirati kroz godine, neovisno na ostvarene državne poticaje.