KAKO SE ZAŠTITITI OD NALETA DIVLJAČI?

Za početak ovog teksta o ne tako jednostavnoj tematici ispričat ćemo kratku priču. Policajka je upravljala službenim osobnim automobilom desnom prometnom trakom te je prednjim dijelom vozila naletjela na jazavca. Nesreća se dogodila u svibnju 2022. godine na južnom kolniku autoceste A1, dionice prometni čvor Jastrebarsko – prometni čvor Zdenčina. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) tužilo je Hrvatske autoceste (HAC) tražeći da mu nadoknade oko 24.000 kuna za popravak automobila te podmire 2.500 kuna troškova.

Tijekom suđenja utvrđeno je kako su „na području autoceste gdje se dogodila nesreća bile postavljene zaštitne žičane ograde koje su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja te sprječavanja prijelaza vozila i pješaka s okolnih putova na trasu autoceste.“

„Osim toga, nisu zabilježena nikakva oštećenja na zaštitnoj ogradi ni prokopi ispod ograde, pa sud smatra kako je HAC poduzeo sve mjere zaštite koje je bio dužan poduzeti, stoga je pretrčavanje jazavca nenadan događaj na koji HAC u utvrđenim okolnostima nije mogao utjecati.“

Sud je, dakle, u cijelosti odbio tužbu MUP-a (presuda je nepravomoćna).

Divljač na cesti

Prema podacima nekoliko policijskih postaja, naleti na divljač sve su češći. Prema nekima su se čak i utrostručili. Problem je to koji već godinama ne jenjava, čak se i povećava, a sada je temeljno pitanje tko je i u kojim slučajevima odgovoran.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) kažu nam kako se štete od naleta divljači rješavaju u skladu s nekoliko zakonskih odredbi.

Člankom 80. stavkom 6. Zakona o lovstvu propisano je da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

• vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi
• lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Jednostavno rečeno, trenutnim zakonskim rješenjem uređene su dvije situacije:

1.      ako je lovoovlaštenik uzrokovao štetni događaj svojim djelovanjem

2.      ako je vozač uzrokovao štetni događaj svojim djelovanjem.

No treća situacija, ako ni lovoovlaštenik ni vozač svojim djelovanjem nisu uzrokovali štetni događaj, nije propisana, stoga postoji potreba određivanja i takve situacije.

Zato su, u skladu s Planom zakonodavnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede za 2023. godinu, u navedenom dijelu predviđene izmjene i dopune Zakona o lovstvu za prvo tromjesečje 2023. godine.

„Osiguranje od naleta divljači osiguratelji nude kao dobrovoljan proizvod osiguranja, a osiguratelji će kreirati i dodatne dobrovoljne proizvode ako se za tim ukaže potreba i ako se ta materija drugačije uredi prvenstveno kroz Zakon o lovstvu, a čije su izmjene i dopune u tijeku“, poručuju iz HUO-a.

Stručni članci

Časopis Informator objavio je dva teksta na temu zakonodavnog okvira naleta na divljač. Prvi tekst objavljen je 1. travnja 2019. godine (autor je Damir Jelušić). Zaključak toga stručnoga teksta (čiji je naslov „Novi normativni okvir za naknadu štete pričinjene naletom vozila na divljač“) jest:

„Anticipiramo da, nakon nekoliko godina pravne sigurnosti i ujednačene judikaturne primjene mjerodavnog materijalnog prava u predmetima naknade štete nastale istrčavanjem divljači na cestu, novo zakonsko uređenje ove materije donosi razdoblje pravne nesigurnosti, kao produkta i posljedice različitih pravnih interpretacija odnosno njegova tumačenja od odgovornih pravnih subjekata, do kojih će nužno i neupitno doći u praksi.“

Novi normativni okvir, bjelodano i evidentno skrojen po mjeri lovoovlaštenika i lovozakupnika, faktički normativno eliminira mogućnost njihove deliktne odgovornosti. Najgora će, pak, posljedica toga biti brojni štetni događaji kod kojih oštećenici neće moći namiriti štetu jer nijedna od potencijalno odgovornih osoba neće biti odgovorna in concreto. U državi koja počiva na vrednoti vladavine prava takvo što, dakako, ne bi trebalo, moglo i smjelo biti moguće.

Drugi tekst (pod naslovom „Odgovornost na nalet vozila na divljač“ autora Roberta Pečeka, objavljen 12. veljače 2022. godine) zaključuje da odštetna odgovornost za nalet vozila na divljač više nije isključivo na vozaču ili lovoovlašteniku jer je za određivanje odštete potrebno ispitati ponašanje lovoovlaštenika, vozača i oštećenika u svakom konkretnom slučaju. To podrazumijeva pojačan rad sudova na pažljivom utvrđivanju činjeničnog stanja kako bi se mogla uspostaviti pravična ravnoteža u svakom pojedinom slučaju, na što upozorava i Ustavni sud.

Zaključak? Nažalost, ne može se dati jednostavan zaključak jer se svaki slučaj mora promatrati posebno i u skladu s time donositi rješenje o eventualnoj odšteti.

Problem ne jenjava

Ministarstvo poljoprivrede navodi kako je zakonodavac kao temeljno načelo kod propisivanja odgovornosti za štetu propisao načelo sprječavanja štete. Mjere za sprječavanje štete dužni su poduzimati lovoovlaštenici i drugi korisnici zemljišta na području lovišta (članak 77. Zakona o lovstvu). Ako do štete od divljači unatoč poduzetim mjerama dođe, odgovornost za štetu propisana je člankom 80. Zakona o lovstvu, odnosno u slučaju da do štete ipak dođe, oštećenici se moraju pisanim putem obratiti lovo ovlašteniku jer za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik ako je oštećenik poduzeo odgovarajuće mjere za sprječavanje šteta.

Ako se ne postigne sporazum s lovo ovlaštenikom, oštećenik se može obratiti nadležnom sudu radi naknade štete. Dakle, temeljni je cilj propisivanja odštetne odgovornosti pojačana zaštita lovišta i divljači kao prirodnog dobra, gospodarenje lovištima pažnjom dobrog gospodara od svih lovo ovlaštenika te posebno zaštita prava drugih ljudi (oštećenika) kroz posebna pravila o dužnosti naknade štete od divljači.

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Napominju da je člankom 11. stavkom 2. Zakona o lovstvu propisano da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama, drugim javnim površinama te na građevinskom području. Nadalje, člankom 20. Zakona o lovstvu propisano je da je na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta divljač dužan štititi korisnik te površine, a na površinama iz navedenog članka lov i zaštita divljači obavljaju se u skladu s Programom zaštite divljači.

Na izravno pitanje „tko je odgovoran“ iz Ministarstva nisu mogli dati egzaktan odgovor jer odštetna odgovornost nije isključivo na oštećeniku ili lovoovlašteniku. Naime, za određivanje odštete potrebno je utvrditi ponašanje lovoovlaštenika i oštećenika u svakom pojedinačnom slučaju.

Štete u poljoprivredi

Za štetu od divljači na poljoprivredi odgovoran je lovoovlaštenik ako su obje strane poduzele odgovarajuće mjere za sprječavanje šteta, a u prometu ovisno o utvrđenim činjenicama. No ne postoji obveza dostavljanja podataka ni obveza osiguranja od šteta, stoga ovo Ministarstvo nema evidenciju o štetama od divljači niti ima informaciju o uslugama koje pružaju društva za osiguranje ili o njihovom statusu.

U kolovozu 2021. Ministarstvo je od lovoovlaštenika zatražilo podatke o štetama. Od ukupno 885 različitih lovoovlaštenika, 476 ih je dostavilo podatke:

S obzirom na to da su se štete od divljači istaknule kao jedna od većih prepreka održivosti kako poljoprivrede tako i gospodarenja s divljači, novi Zakon o lovstvu iz 2018. prenio je određene ovlasti na izvršno tijelo županija. Prema tom Zakonu, županije:

• donose mjere za sprečavanje šteta od divljači
• dopuštaju provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrela te izlučenja divljači s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine
• donose rješenja o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu te
• odobravaju lovno gospodarske planove za zajednička lovišta.

Na ovaj način, osim što se osigurava decentralizacija i autonomnost županija, otklanjaju se poteškoće i administrativne barijere, a svakom pojedinom problemu sa štetama može se lakše i cjelovito pristupiti. Za provedbu tih mjera županije imaju na raspolaganju prikupljena sredstva od naknade za pravo lova.

S ciljem pomoći u rješavanju problema šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima, Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je u studenome 2021. Natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža) za sprječavanje štete od divljači u lovištima vrijednosti od dva milijuna kuna te u prosincu 2021. Natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima u 2021. u vrijednosti od šest milijuna kuna.

U 2022. godini raspisan je Natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima. Ukupno planirana vrijednost Natječaja za 2022. godinu iznosi 4 milijuna kuna s mogućnosti povećanja. Intenzitet sufinanciranja iznosi do 70 posto prihvatljive premije osiguranja.

Polica osiguranja

Isto tako, Ministarstvo poljoprivrede od 2018. financira policu osiguranja za štete od divljači u prometu, za što je do sada iz Državnog proračuna izdvojeno 108,9 milijuna kuna.

U svrhu provedbe javne nabave u 2022. Ministarstvo poljoprivrede prikupilo je podatke o štetama u prometu:

U 2022. godini provedena su tri postupka javne nabave za društva za osiguranje i sva tri postupka su poništena. Zajedno s Hrvatskim lovačkim savezom Ministarstvo je, kako kažu, iznašlo žurno rješenje problematike šteta u prometu u periodu koji neće biti pokriven osiguranjem.

Riječ je o izravnoj dodjeli financijskih sredstava na temelju odluke i ugovora, namijenjenih za financiranje šteta od divljači na vozilima, koje je na snazi od 1. lipnja 2022. do sklapanja nove police na temelju javne nabave. U skladu s navedenim, obradu te isplatu šteta provodi Hrvatski lovački savez nakon zaprimanja prijave i utvrđivanja osnovanosti zahtjeva.

Da zaključimo, poljoprivrednici bi trebali imati policu osiguranja od štete od divljači na usjevima, pogotovo ako se nalaze u područjima koja su rizičnija.

A vozači? Nažalost, pravila u svim situacijama još nisu dovoljno propisana i jasna. Kasko-osiguranje jedno je od rješenja, a ako se dogodi šteta od naleta divljači, možemo se samo nadati da su vozači vozili u skladu s ograničenjima te da imaju dovoljno upornosti u traženju naknade.

Kako prijaviti štetu na vozilu?

Postupak prijave štete opisan je u nekoliko koraka:

1.      prijava štete

2.      pregled vozila

3.      zapisnik o izvidu štete

4.      utvrđivanje osnovanosti i iznosa naknade štete

5.      sporazum o namirenju

6.      isplata naknade

Šteta se prijavljuje Hrvatskoj lovačkom savezu ispunjavanjem obrasca.

Praksa većine drugih država članica EU-a (prema dostupnim podacima, Češka, Estonija, Finska, Republika Irska, Litva, Latvija, Austrija, Francuska, Slovačka i Švedska) dodatno je osiguranje vozila. U Rumunjskoj vozač ima pravo pokrenuti tužbu na sudu, dok je u Mađarskoj, Sloveniji i Španjolskoj odgovoran vozač, osim kada je šteta nastala kao posljedica lova, u kojem slučaju odgovara lovoovlaštenik.