KAKO PRED UMIROVLJENJE IZRAČUNATI SVOJU MIROVINU?

Proslavili ste 40. rođendan. Slavlje je bilo odlično, okupili ste obitelj i prijatelje te zajedno proslavili taj važan događaj. No nakon slavlja počela su se javljati pitanja. Često ljudi kada navrše 40. godinu počinju postavljati pitanja o prolaznosti života, što su dotad napravili, što još mogu napraviti, kako će to napraviti.

Je li to početak krize srednjih godina ili ne, zapravo je nevažno. Jedno od pitanja koja se često postavljaju jest – kolika će mi biti mirovina? Naime, dio ljudi oko 40. rođendana radi već 20 godina (oni koji su se zaposlili odmah nakon srednje škole), a dio radi 15 godina (zaposlili se nakon fakulteta).

Pretpostavka je da će i jedni i drugi pokušati raditi do 65. godine života. To znači da im je ostalo još 25 godina za odraditi. Mogu li dotad uštedjeti za bolju mirovinu? Kako će tada živjeti? Hoće li imati za pristojan život ili ne?

Kreće istraživanje

Mnogi nakon 40. rođendana kreću istraživati kolika će im biti mirovina. No mirovinski sustav nije jednostavan. Sastoji se od tri stupa:

-         1. stup - stup generacijske solidarnosti

-         2. stup - individualna kapitalizirana štednja

-         3. stup - dobrovoljna mirovinska štednja.

U prvi stup uplaćujete novac iz svoje bruto plaće za sadašnje umirovljenike (dakle, taj novac nećete vidjeti u svojoj mirovini), u drugi stup također uplaćujete novac iz bruto plaće (znatno manji iznos, ali taj novac je vaš i samo vaš), a treći stup je dobrovoljna štednja.

A izračunati koliko će nešto iznositi za 25 godina samo je po sebi komplicirano, a kada se u taj izračun upletu dvije komponente (prvi i drugi stup), ponekad i tri komponente (treći stup), sve to se čini nemoguće.

Tko računa što?

Trenutna pravila igre kažu sljedeće:

• izračun mirovine iz I. stupa u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
• izračun mirovine iz II. stupa u nadležnosti je mirovinskih osiguravajućih društava (Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo).
• za izračun mirovine iz III. stupa nadležna su navedena mirovinska osiguravajuća društva.

Iz Središnjeg registra osiguranika (REGOS) objašnjavaju da se za izračun mirovine iz I. stupa građani moraju obratiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Zahtjev za besplatni informativni izračun mirovine može se podnijeti HZMO-u putem sustava e-Građani ili podnošenjem pisanog zahtjeva u područne službe/urede Zavoda.

Cijena informativnog izračuna mirovine koji se obavlja na pisani zahtjev i za potrebe osiguranika iznosi 70,00 kuna.

No za taj izračun morate biti pred mirovinom. Naime, parametri koji se unose (godine staža, datum umirovljenja koji mora biti ove ili iduće godine i slično) ograničeni su za one koji planiraju ulazak u mirovinu u idućih godinu dana.

Za izračun mirovine iz II. i III. stupa građani se trebaju obratiti mirovinskim osiguravajućim društvima. Trenutno u Republici Hrvatskoj postoje:

·        Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.  

·        Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.

Na njihovim internetskim stranicama dostupan je mirovinski kalkulator za izračun mirovine iz II. stupa i mirovine iz III. stupa. 

Trenutačno ne postoji objedinjeni kalkulator za izračun mirovina iz sva tri stupa, napominju iz REGOS-a.

No postoji projekt „Moja mirovina”, koji uključuje uspostavu Mirovinskih informativnih centara (u četiri velika hrvatska grada), razvoj portala „Moja mirovina” i mobilne aplikacije mREGOS te edukaciju zaposlenika institucija uključenih u projekt (REGOS i HZMO). Projekt će pružati građanima i poduzetnicima sve informacije o sustavu mirovinskog osiguranja. Time se potiče mirovinska pismenost, važna za planiranje financijske budućnosti građana.

Iako je to teško postaviti, i za građane i za poduzetnike bila bi informativna uspostava obrnutog sustava. A to znači – želim imati mirovinu od XYZ kuna, toliko imam godina, toliko ću raditi – uvjeti koje moram ispuniti su… Dakle, takvim alatom građani bi mogli unijeti trenutačne parametre, s projekcijom želje u budućnosti i na kraju s preporukom što treba činiti. Primjerice, kolika bi bila idealna bruto plaća, koliko je potrebno uplaćivati u treći stup i tako dalje.

Trenutačno stanje

Tijekom 2021. godine u mirovinu je otišlo 51.583 ljudi koji su u trenutku odlaska u mirovinu mogli, na temelju izračuna, odabrati opciju koja je za njih povoljnija, odnosno:

1. mirovinu samo iz prvog stupa, koju će dobivati od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U tom se slučaju njihova kapitalizirana štednja koju su uplaćivali u obvezni mirovinski fond (pet posto iz bruto plaće koje su uplaćivali u drugi stup) prenosi u državni proračun
2. mirovinu kombiniranu iz prvog i drugog stupa; u tom će slučaju mirovinu iz prvog stupa dobivati od HZMO-a, a iz drugog stupa od mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD). Idući je korak odabir MOD-a koji će im isplaćivati mirovinu, a moguće je birati između Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva ili Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.

Nakon odabira REGOS će cjelokupnu kapitaliziranu štednju iz drugog stupa prebaciti u odabrani MOD. U tom trenutku sklapa se ugovor o isplati mirovine prema četiri moguća modela, a svaki budući umirovljenik odabire onaj koji želi.

Modeli isplate mirovine

Uz odabir mirovinskog osiguravajućeg društva, korisnici koji se odluče na isplatu kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa trebaju se potom odlučiti i za jedan od četiri modela isplate mirovina. Pritom u tri modela postoji mogućnost nasljeđivanja.

Važno je da se budući umirovljenici informiraju o prednostima svakog modela jer o tom izboru ovisi visina mirovine koju će ostvariti, a modeli su:

1. pojedinačna doživotna mirovina (korisnik prima mirovinu do kraja svojeg života)
2. zajednička doživotna mirovina (ako supružnik nadživi korisnika, supružniku se nastavlja isplata mirovine iz MOD-a do kraja njegova života)
3. pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD). Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti korisnika tijekom tih 20 godina, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
4. zajednička doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD). Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti i korisnika i supružnika, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja. Kod ovog modela postoji i zakonska obaveza kada se on baš mora ugovoriti. Primjerice, kada bračni drug u trenutku ugovaranja mirovine ima navršenih 50 godina, a nema vlastitih prihoda, tada korisnik mora ugovoriti zajedničku mirovinu. U tom slučaju, ako nositelj mirovine umre, mirovina pripada njegovu bračnom drugu.

Izračun mirovine

Ključno je napomenuti da nakon ostvarivanja prava na osnovnu mirovinu iz prvog stupa koju isplaćuje HZMO, korisnik mirovine može s odabranim MOD-om ugovoriti isplatu mirovine iz drugog stupa. MOD-ovi su dakle važni u fazi isplate te se informativni izračun mirovine temelji na informaciji o konačnom iznosu ušteđenih sredstava u obveznom mirovinskom fondu.

Primjer okvirnog izračuna:

• Ako osoba prima prosječnu plaću (7.711 neto, odnosno 9.638,75 bruto 1), ima prvi i drugi stup, kolika će joj biti mirovina pod uvjetom da odradi 30 godina staža i navrši 65 godina života?

Izračun prvoga stupa

U HZMO-u kažu da se navedeni primjer odnosi na osiguranika koji je tijekom cijelog radnog vijeka ostvario plaću u visini prosječne plaće i koji ispunjava uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu.

Međutim, kako se za izračun vrijednosnih bodova uzimaju plaće ili osnovice osiguranja koje je osiguranik zaista ostvario tijekom cijelog radnog vijeka, za navedeni primjer nije realno očekivati da će se pojaviti u praksi.

Ističu da prema statističkim podacima HZMO-a za srpanj 2022., prosječan mirovinski staž korisnika osnovnih mirovina koji su prvi put ostvarili pravo u 2022. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosi 38 godina 0 mjeseci i 27 dana, a prosječna neto mirovina tih korisnika iznosi 4.262,35 kuna.

Ističu da se onim osiguranicima koji ostvare pravo na starosnu mirovinu, a koji ostvare pravo na isplatu mirovine iz II. stupa, iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti isplaćuje osnovna mirovina.

Osnovna mirovina određuje se primjenom osobnih bodova koji su određeni na temelju mirovinskog staža navršenog od početka osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnoženih s faktorom osnovne mirovine.

NAJVAŽNIJE JE ZNATI

• Zakonom o mirovinskom osiguranju propisan je način izračuna mirovine (iz I. stupa) kao i svi elementi na temelju kojih se izračunava svota mirovine te se u HZMO-u ne može provesti informativni izračun mirovine koji bi kao polazište imao željenu svotu mirovine.
• HZMO naglašava da se informativni izračun mirovine može provesti za mirovinu ostvarenu iz I. stupa, i to na temelju elementa za izračun mirovine koji su dostupni u trenutku njegove izrade.

Izračun drugoga stupa

Primjer bruto mjesečnih iznosa pojedinačne doživotne mirovine iz HRMOD-a (drugi stup), uz uvjete važeće na dan 8.9.2022.:

Izračun trećega stupa

• Što ako osoba s gore navedenim uvjetima uplaćuje i treći stup (5.000 kuna godišnje, dobiva maksimalna državna poticajna sredstva)? Kolika bi joj mogla biti mirovina?

Informativni iznos mjesečne mirovine iz trećeg stupa također se temelji na podatku o konačnom iznosu ušteđenih sredstava, no ovoga puta u dobrovoljnom mirovinskom fondu. To znači da je i ovdje MOD važan u fazi isplate mirovine, a u fazi štednje važan je fond u kojem osiguranik štedi. Odluka o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji u potpunosti je osobna odluka koju i država potiče.

Ako osiguranik želi ugovoriti isplatu mirovine iz trećeg stupa putem MOD-a, može odabrati jedan od doživotnih ili privremenih oblika isplate (u HRMOD-u je moguće ugovoriti privremenu isplatu na razdoblje od najmanje 5 do maksimalno 30 godina). Pravo na privremenu mirovinu ostvaruje se najranije s navršenih 55 godina, a na doživotnu sa 60 godina života. Iznimno, osiguranici koji su postali članovi fonda prije 1.1.2019. ostvaruju pravo na mirovinu iz trećeg stupa s navršenih 50 godina života.

Primjer mjesečnih iznosa pojedinačne doživotne mirovine iz HRMOD-a (treći stup), uz uvjete važeće na dan 8.9.2022.

Stoga bi za sve zaposlenike i one koji razmišljaju o visini svoje mirovine bilo bi dobro krenuti s planiranjem što ranije te koristiti sve dostupne alate kako bi ta mirovina bila zadovoljavajuća. Nažalost, zaposleni građani ne mogu utjecati na iznos iz prvoga stupa, mogu djelomično na drugi, a definitivno mogu utjecati na treći. O svojoj budućnosti krenite razmišljati jučer!

PITANJA I ODGOVORI

Što ako umirovljenik umre, a nema nasljednika?

U slučaju kada korisnik mirovine nije imenovao nasljednika ili se odlučio za individualnu doživotnu mirovinu, a nije iskoristio ušteđena sredstva do kraja, preostali iznos funkcionira po sistemu solidarnosti. To znači da se preostala sredstva koriste za korekciju mirovina, odnosno isplatu viškova ostalim osiguranicima. Tada su to sredstva građana i ne ostaju MOD-u.

Prilikom isplate mirovina iz 1. stupa (HZMO) ta sredstva idu u državni proračun, a u slučaju da osnovnog korisnika nadživi bračni partner, on ima pravo na dio mirovine.

Što kada korisnik mirovine umre, a još uvijek je u radnom odnosu?

U tom su slučaju sredstva iz drugog stupa predmet nasljeđivanja. To znači da ako nositelj mirovine ima djecu, onda se ta sredstva nasljeđuju u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju. Ako nema djece, ili se radi o punoljetnim osobama koje samostalno zarađuju, iznos koji se nalazi u 2. stupu (uplaćeni iznos i ostvareni prinosi) nasljeđuje se u stopostotnom iznosu. Taj se iznos može i jednokratno gotovinski isplatiti.

Dio sredstava koji je uplaćivan u 1. mirovinski stup u slučaju smrti ide u državni proračun ako nema nasljednika. Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme školovanja.

Što rade mirovinska osiguravajuća društva (MOD-ovi)?

MOD-ovi jamče doživotnu isplatu mirovina iz drugog stupa koja se usklađuje najmanje dvaput godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. Nakon odlaska osiguranika u mirovinu MOD-ovi nastavljaju ulagati sredstva namijenjena za isplatu mirovina na tržištima kapitala, u skladu sa zakonodavnim okvirom, pa se mogu očekivati veće vrijednosti mirovina.

MOD-ovi dio dobiti ostvarene ulaganjem tih sredstava mogu pripisati korisnicima povećanjem redovnih mjesečnih mirovina. Primjerice, dio dobiti ostvarene dobrim ulaganjem isplaćuje se korisnicima/umirovljenicima, pa ako vrijednost dobiti prijeđe 110 posto sadašnjih i budućih obveza, isplaćuje se u obliku 13. mirovine.

Dakle, kao i obvezni mirovinski fondovi, koji ostvaruju prinose na mirovinsku štednju, isti cilj imaju i mirovinska osiguravajuća društva. Ona također investiraju štednju svojih korisnika, no zbog zajamčene sigurnosti isplate mirovina riječ je o konzervativnoj politici ulaganja s većinskim investicijama u državne obveznice.

Naime, MOD-ovi jamče isplatu mjesečnih mirovina. Novac za isplatu mirovina nalazi se na posebnom računu, ne ulazi u vlastitu imovinu društva, ne smije se koristiti za redovne troškove i ne ulazi u stečajnu masu.

Pritom je važna pretpostavka kako su budući umirovljenici stabilno tijekom cijelog radnog vijeka štedjeli u drugom obveznom mirovinskom stupu, aktivno birali svoj mirovinski fond i redovno pratili prinose i stanje svoje mirovinske štednje na osobnom računu.

Kada se može u mirovinu?

Pravo na starosnu mirovinu muškarci ostvaruju kad napune dva uvjeta: 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Za žene je u 2021. godine granica postavljena na 62 godine i devet mjeseci te 15 godina mirovinskog staža.

Svake se godine granica za žene povećava za tri mjeseca, do 2030. godine kada će se izjednačiti uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce. No postoji i druga opcija za osobe koje imaju radni staž od barem 41 godine - oni ne trebaju čekati 65. ili 62. godinu života, nego mogu u mirovinu s navršenih 60 godina.

Kada se može prijevremeno otići u mirovinu?

Kada je riječ o prijevremenom odlasku u mirovinu, uvjet je 35 godina mirovinskog staža. Primjerice, ako netko želi otići u mirovinu sa 60 godina života i u tom trenutku ima 33 godina staža, ipak će trebati raditi još dvije godine da bi mogao u prijevremenu starosnu mirovinu.

Mnogo je matematičkih modela uključeno u izračune mirovina. Tako je i kod prijevremenih mirovina. Ako se korisnik odluči za prijevremenu starosnu mirovinu, neovisno o spolu, polazni se faktor smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Jednako tako, ako se korisnik odluči raditi i nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, za svaki mjesec dodatnog rada polazni se faktor uvećava za 0,34 posto (do maksimalno 60 mjeseci).

Što je s trećim mirovinskim stupom i dobrovoljnom štednjom?

Kada je u pitanju treći mirovinski stup i dobrovoljna štednja, trenutačno je u isplati oko 7000 mirovina, no jedan dio umirovljenika već je i završio s isplatom jer se često biraju kratka razdoblja isplate. Mirovina iz trećeg stupa može se ugovoriti već s 55 godina, a sredstva se mogu isplaćivati direktno iz fondova, ili ih se može prenijeti u MOD. U oba se slučaja može izabrati isplata do 30 posto sredstava odjednom, a ostatak privremenom mirovinom, najkraće na pet godina.

Ako se korisnik odluči za isplatu iz fonda, tada se nakon isplate jednokratnog iznosa može isplatiti još do 100.000 kuna, dok sve iznad toga mora biti prebačeno u MOD. Pritom se u fondu ne ugovara iznos mirovine, već pravo na protuvrijednost za određeni broj udjela u fondu koji se mjesečno isplaćuje. To znači da iznosi isplate nisu svaki mjesec jednaki.

S druge strane, ako se ugovori isplata s MOD-om, tada se ugovara iznos na koji se svaki mjesec može računati.

BRZI LINKOVI:

• Projekt Moja mirovina
• HZMO – informativni izračun mirovine (ali mogu koristiti samo oni kojima se mirovina približava)
• Kalkulatori mirovine iz drugog stupa – HRMOD i RMOD
• Kalkulatori mirovine iz trećeg stupa – HRMOD i RMOD

U Mirovinskim informativnim centrima mogu se dobiti osnovne informacije o obračunu i plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje, stručna pomoć u vezi s rješavanjem nepovezanih uplata doprinosa za mirovinska osiguranja i nepovezanih uplata II. stupa evidentiranih na privremenom računu te se mogu izdati razni dokumenti u papirnom ili elektroničkom obliku. Osim toga, moguće je dobiti informacije o prijavama i odjavama kao i promjenama u osiguranju te obvezama poduzetnika u vezi s mirovinskim osiguranjem.

Središnji registar osiguranika (REGOS) ustanova je u sustavu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, usmjerena na prikupljanje i obradu podataka po osiguranicima i drugim osobama te na provedbu propisanih mjera i radnji u svrhu osiguranja i zaštite interesa članova obveznih mirovinskih fondova.

Uloga REGOS-a je provedba obveznog kapitaliziranog sustava kroz poslove koji se odnose na prijavu/promjenu obveznog mirovinskog fonda i kategorije fonda, povezivanje podataka o zaduženjima s pripadnim uplatama doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja (I. i II. stup), prosljeđivanje povezanih uplata u obvezne mirovinske fondove i društva, preračun u obračunske jedinice i evidentiranje na osobnom računu osiguranika, izbor buduće mirovine, izbor mirovinskog osiguravajućeg društva, zatvaranje osobnih računa i isplatu sredstava zakonskim primateljima te elektroničku razmjenu podataka u RH ali i na razini EU-a, jer REGOS obavlja i poslove nacionalnog središta za povezivanje s nacionalnim institucijama drugih država članica EU-a za potrebe koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

REGOS kontinuirano radi na osmišljavanju, izgradnji i unaprjeđivanju poslovnog i pripadnog informacijskog sustava mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) te vođenju i održavanju registra podataka po osiguranicima i drugim osobama u vezi s doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja.

U tijeku su aktivnosti REGOS-a na uspostavi portala „Moja mirovina“ koji će građanima omogućiti relevantne informacije iz područja mirovinskog osiguranja. Portal će omogućiti izračune mirovina iz svih triju stupova prema postojećim uvjetima te projekcije budućih mirovina kako bi građani bili aktivni dionici mirovinskog sustava i u konačnici utjecali na svoja mirovinska prava i buduću mirovinu. Portal bi trebao biti u funkciji najkasnije do 31.12.2023. godine.