KAKO ODABRATI MIROVINSKI FOND

Odabir mirovinskog fonda ovisi o vašim specifičnim osobnim ciljevima i vremenu koje preostaje do vaše mirovine.

Odabir mirovinskog fonda ovisi o vašim specifičnim osobnim ciljevima i vremenu koje preostaje do vaše mirovine.

Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od triju stupova mirovinskog osiguranja. Prvi stup određen je prihodima koje ste ostvarili tijekom života i političkim odlukama koje su modificirale mirovinski sustav u desetljećima vašega radnog vijeka, a za provedbu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Drugi stup mirovina nastaje obaveznim uplatama od pet posto vaše bruto plaće svakog mjeseca u kojem ste radili na račun obveznog mirovinskog fonda.

To je, prema zakonu, u vaše ime dužan učiniti onaj tko vam isplaćuje dohodak (poslodavac, odnosno tvrtka u kojoj radite).

Treći stup nastaje svojevoljnom štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Za razliku od štednje u obveznom mirovinskom fondu, odluka o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji vaša je osobna odluka.

Možete uplaćivati u treći mirovinski stup, ali i tražiti druga rješenja prema osobnom izboru.

Obvezni mirovinski fondovi – koliko mirovinskih fondova postoji i kako se razlikuju?

Odabir mirovinskog fonda ovisi o vašim specifičnim osobnim ciljevima i vremenu koje preostaje do vaše mirovine.

Obvezni mirovinski fond, kao i kategoriju, možete odabrati isključivo na šalteru REGOS-a (Središnjeg registra osiguranika) u poslovnicama Financijske agencije (FINA). Pri odabiru je potrebno predočiti identifikacijski dokument s fotografijom.

Kategorije obveznih mirovinskih fondova razlikuju se prema primjerenosti određenoj životnoj dobi, investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja.


Kategorije obveznih fondova – A, B i C

Ako odaberete jedan od obveznih mirovinskih fondova kategorije A, zbog njegove strategije ulaganja preuzimate veću razinu rizika nego oni koji se odluče za fondove kategorije B ili C.

Strategijom ulaganja predviđeno je da veći dio imovine fonda kategorije A smiju činiti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, odnosno čak do 65 % neto vrijednosti imovine fonda smije biti izloženo dioničkom tržištu. Razina rizika koja proizlazi iz ulaganja u dionice u načelu je veća od razine rizika koja se preuzima ulaganjem u dužničke vrijednosne papire.

Ipak, strategijom ulaganja obveznoga mirovinskog fonda kategorije A određeno je kako najmanje 30 % imovine mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica.

Komu je namijenjen fond A?

Zbog takve je strukture ulaganja fond kategorije A namijenjen primarno mlađim ljudima koji su se tek zaposlili.

No ako imate 40 godina i želite preuzeti veću količinu rizika, možete biti član fonda kategorije A, ali u njemu možete ostati najkasnije do deset godina prije nego što biste trebali otići u starosnu mirovinu, a potom će vas REGOS rasporediti u fond kategorije B.

„Zlatna sredina“ – fondovi B kategorije

Manji rizik u odnosu na prethodnu kategoriju preuzimaju osobe koje se opredjeljuju za obvezne mirovinske fondove kategorije B.

Najmanje 50 % imovine fonda kategorije B mora biti uloženo u prethodno navedene prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca.

Ograničavanjem ulaganja u prenosive vlasničke vrijednosne papire od najviše 40 % imovine fonda postiže se manja izloženost toj vrsti imovine nego kod fondova kategorije A.

Članom fonda kategorije B možete biti do pet godina prije planiranog odlaska u starosnu mirovinu. Nakon ispunjavanja tog uvjeta, REGOS vas raspoređuje u fond kategorije C.

„Završni“ fond C

Odabirom jednog od obveznih mirovinskih fondova kategorije C odabirete strategiju koja podrazumijeva preuzimanje najmanjeg rizika između navedenih triju kategorija fondova.

S tim u skladu, tom je fondu ulaganje u prenosive vlasničke vrijednosne papire zabranjeno, a najmanje 70 % imovine mora biti uloženo u navedene prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca.

Ako spadate u generaciju kojoj je ostalo pet godina do odlaska u starosnu mirovinu, REGOS vas raspoređuje u fond kategorije C.

No ta kategorija vam je, naravno, dostupna i ako ne spadate u gore navedenu generacijsku skupinu, nego jednostavno želite uložiti svoju imovinu u skladu s navedenom konzervativnom strategijom ulaganja.

 

Zašto su troškovi fonda važni

Mirovinski fondovi međusobno se razlikuju prema odnosu očekivanog povrata i rizika ulaganja te prema troškovima koji se plaćaju mirovinskom društvu za upravljanje tim fondom.

Na troškove treba posebno usmjeriti pozornost jer se naplaćuju iz imovine fonda i umanjuju rezultat koji ostvaruju članovi fondova, odnosno ljudi koji u njima štede.

Mirovinsko društvo osniva dobrovoljni mirovinski fond i upravlja njime, odnosno odlučuje u što će se u skladu sa zakonskim ograničenjima uložiti sredstva fonda i za to naplaćuje određene naknade od osiguranika:

·        ulazna naknada u iznosu od najviše 0,5 % od uplaćenih doprinosa

·        naknada za upravljanje od najviše 0,3 % u 2020. godini, a za svaku se daljnju godinu stopa naknade umanjuje za 5,5 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, no ne može biti niža od 0,27 %

·        naknada za izlazak iz mirovinskog fonda tijekom prve tri godine članstva, ako je istodobno riječ o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8 % u prvoj, 0,4 % u drugoj, odnosno 0,2 % u trećoj godini članstva na ukupan iznos ušteđenih sredstava.

U statutu obveznoga mirovinskog fonda moraju se navesti naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlazak, naknade za upravljanje te naknade depozitaru.

Kako odabrati ili promijeniti obvezni mirovinski fond?

Odabir se sastoji od dvaju koraka. U prvom se koraku morate odlučiti za jednu od spomenutih triju kategorija obveznih mirovinskih fondova (A, B ili C).

U drugom koraku morate odabrati jedan od četiriju obveznih mirovinskih fondova željene kategorije kojima upravljaju četiri različita mirovinska društva.

Pri odabiru obveznoga mirovinskog fonda trebate uzimati u obzir:

·        svoje godine

·        plan za mirovinu

·        rizik koji ste voljni preuzeti.

Ako pri prvom zapošljavanju sami ne odaberete fond, REGOS će vas rasporediti u mirovinski fond kategorije A jer se zbog načina ulaganja smatra primjerenim za najveći broj osiguranika koji započinju s obveznom mirovinskom štednjom. 

Ako se tijekom radnog vijeka u jednom trenutku predomislite i htjeli biste promijeniti postojeći obvezni mirovinski fond, to možete učiniti na šalteru REGOS-a u poslovnicama FINA-e, a pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda.

U tom slučaju promjenom obveznoga mirovinskog fonda zapravo mijenjate i mirovinsko društvo.

U prve tri godine članstva trebat ćete platiti naknadu za izlazak iz mirovinskog fonda, a nakon prve tri godine članstvo možete besplatno promijeniti.

Kategoriju (A, B ili C) obveznoga mirovinskog fonda moći ćete promijeniti jedanput godišnje unutar istoga mirovinskog društva u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni. Pri promjeni mirovinskog fonda u odnosu na kategoriju ne naplaćuje se izlazna naknada.

Kad vas REGOS prebacuje u drugu kategoriju?

  • Ako ste član fonda kategorije A, a na dan kad do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu imate još deset godina, prebacit će vas u mirovinski fond kategorije B kojim upravlja isto mirovinsko društvo.
  • S druge strane, ako ste član fonda kategorije B koji do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu ima manje od pet godina, prebacit će vas u mirovinski fond kategorije C kojim upravlja isto mirovinsko društvo.

Ako vam je do datuma umirovljenja ostalo pet do deset godina, možete samostalno odlučiti o promjeni iz fonda kategorije B u fond kategorije C, ali nemate više mogućnost izbora fonda kategorije A. 

Dobrovoljni mirovinski fondovi

Štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu predmet je osobnog izbora i znatno je fleksibilnija od štednje u obveznome mirovinskom fondu.

Počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisom u registar članova fonda.

Međutim, ako iz bilo kojeg razloga želite raskinuti ugovor o članstvu, to možete učiniti bez navođenja posebnih razloga u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu.

Za razliku od obveznoga mirovinskog fonda, u slučaju dobrovoljnoga mirovinskog fonda istodobno možete biti član jednog fonda ili više njih.

Trenutačno je propisano da ostvarujete pravo na isplatu državnih poticajnih sredstava ako se učlanite u dobrovoljni mirovinski fond.

Državnim poticajnim sredstvima država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15 % na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovoljnome mirovinskom fondu, a do ukupno uplaćenog iznosa od 5.000,00 kn godišnje, što znači da je moguće uvećati iznos na računu za 750 kn godišnje.

Jedini je uvjet za korištenje sredstava navršenih 55 godina starosti.

Slično kao i u obveznim mirovinskim fondovima, sredstva na osobnom računu člana dobrovoljnoga mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje pravo nasljeđivanja.

Otvoreni i zatvoreni fondovi

Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti otvoreni ili zatvoreni. Otvoreni fondovi namijenjeni su svim fizičkim osobama, a zatvoreni fondovi predviđeni su za zaposlenike određenog poslodavca (tzv. pokrovitelja) koji je odlučio osnovati fond za svoje zaposlenike, sindikat koji želi osnovati fond za svoje članove, članove udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

Troškovi ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove

Mirovinsko društvo, u skladu s prospektom i statutom fonda, može zaračunati sljedeće naknade za osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom:

  • naknada za upravljanje do najviše 3 % godišnje
  • naknada za izlazak iz fonda do najviše 2,5 % na iznos ušteđenih sredstava, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo

naknada za troškove revizije fonda.

U prospektu dobrovoljnoga mirovinskog fonda mora se navesti vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela i način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova pri izdavanju udjela i pri promjeni ili prestanku članstva u fondu.


Informacije o ulaganju

Mirovinsko društvo obavještavat će vas barem jednom godišnje o detaljima koji bi vas mogli zanimati na način da će vam učiniti dostupnom potvrdu o stjecanju udjela i uvjetima isplate, koja sadržava podatke važne za informiranost člana fonda (broj udjela na osobnom računu, cijena udjela i vrijednost imovine koja se nalazi na vašem osobnom računu na dan izdavanja potvrde, kratka informacija o poslovanju mirovinskog društva i fonda i dr.).

Za svaki dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja, mirovinsko društvo dužno je izraditi i objaviti određene dokumente s kojima biste se trebali dobro upoznati (prospekt, statut fonda, polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji, ključni podaci za članove otvorenih fondova, izvještaj o mirovinskim primanjima za članove zatvorenih fondova i druge objave u vezi s poslovanjem fonda).

Dobra informacija s dugoročnom perspektivom

U izvještajima mirovinskih fondova i društava i na Hanfinim internetskim stranicama možete saznati sve o tome koliko koji mirovinski fond ima članova, kakva mu je struktura ulaganja i kakve su povrate ostvarivali u prošlosti.

Brojne informacije koje su korisne pri odabiru fonda mogu se pronaći i na internetskim stranicama mirovinskog društva.

Međutim, sve te informacije prosuđujte s određenom rezervom jer je vremenski horizont ulaganja mirovinske štednje dugoročan i traje desetljećima.

Prikupljene informacije uzmite tek kao smjernice jer nema jamstava da će se u budućnosti ponoviti ono što se događalo u prošlosti.