IZ POTROŠAČKOG UGLA

Kako se najbolje pripremiti za uvođenje eura i što morate znati?

Kako se najbolje pripremiti za uvođenje eura?

Iako se o uvođenju eura intenzivno piše i govori, s obzirom na upite i interes javnosti može se zaključiti kako dio građana nije upoznat sa svim promjenama koje će nastupiti: od dvojnog iskazivanja cijena i zamjene kune eurom do plaćanja i procjene vrijednosti roba i usluga u eurima.

Iako o tome ne razmišljamo, neke cijene već i otprije često automatski iskazujemo i preračunavamo u eure, primjerice cijene automobila i nekretnina, pa se stoga ne očekuje kako će potrošači imati problema kod procjene vrijednosti roba i usluga većih iznosa. Međutim, građani bi mogli naići na probleme kod vrednovanja roba i usluga manjih iznosa. Većinu kupnji obavljamo automatizmom, pogotovo prehrambenih namirnica, čije cijene barem okvirno znamo, no uvođenjem eura trebat ćemo barem u prvih nekoliko mjeseci kada nam euro postane sredstvo plaćanja više paziti na izračune i cijene u procesu kupnje.

Već sada obratite pozornost i gledajte i cijenu u eurima

U obzir treba uzeti i visoku stopu inflacije zbog koje je došlo do porasta cijena, što može dodatno otežati procjenu vrijednosti robe u eurima. Preračunavanje cijena i procjena vrijednosti u eurima zahtijevat će određen napor i vrijeme prilagodbe, stoga je svakako savjet da već u ovom razdoblju dvojnog iskazivanja cijena obratite pažnju na navedeni iznos i u eurima. Što prije počnemo uočavati i prihvaćati cijene iskazane u eurima, bit će nam lakše procijeniti vrijednost proizvoda i usluga nakon 1. siječnja 2023. Danas gotovo svi mobiteli imaju već ugrađene kalkulatore, stoga ako ćete se prilikom preračunavanja osjećati sigurnije, svakako ih koristite.  

Osim same procjene vrijednosti proizvoda i usluga, pomutnju bi građanima mogao stvarati i ostatak vrijednosti prilikom gotovinskih transakcija, odnosno usitnjavanje novčanica i kovanica na manje apoene. Primjerice, ako proizvod košta 9,50 kuna, skloni smo ostaviti 50 lipa trgovcu i pritom ne osjećamo neki veliki gubitak, međutim, ako sada taj isti proizvod košta 1,3 eura i odlučimo „zaokružiti“ i ostaviti ostatak do 2 eura trgovcu, zapravo mu ostavljamo više od 5 kuna, a ne kao prije tek 50 lipa. Stoga bi najveće poteškoće građani mogli osjetiti u prvih nekoliko mjeseci nakon uvođenja eura dok ne automatiziraju svoj osjećaj vrijednosti u eurima.

Navedene poteškoće s prilagodbom više bi mogli osjetiti stariji građani i umirovljenici, zbog čega bi bilo poželjno da im se prvih nekoliko tjedana pomogne s kupovinom i procjenom vrijednosti. Dvojno iskazivanje u pojedinim je trgovinama već započelo te je već u prvim danima došlo do pogrešnih interpretacija cijena, pa su tako građani mislili da je cijena iskazana u eurima zapravo povoljna, akcijska cijena. Upravo takvi primjeri potvrđuju automatizam prilikom kupnje i nužnost povećanja pažnje prilikom kupnje tijekom procesa prilagodbe.

Kako bi cijeli proces bio što jednostavniji i lakši, važno je da građani polože što više kunske gotovine na svoje račune u bankama kako bi se konverzija provela automatski te da bi se izbjegle gužve u poslovnicama banaka ili komplikacije prilikom kupnje svakodnevnih potrepština početkom siječnja, ako bi se plaćalo u kunama, a ostatak će se vraćati u eurima.

Važno je znati da će građani imati godinu dana da svoje kunske novčanice i kovanice besplatno, bez naplate naknade zamijene za one eurske u svim komercijalnim bankama u Hrvatskoj, Fini i Hrvatskoj pošti. Nakon što istekne taj rok, novčanice i kovanice moći će se zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Tamo će se trajno mijenjati novčanice kuna, dok ćemo kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura. Službeni tečaj konverzije određen je još u srpnju i on iznosi 7,53450 kuna za jedan euro.

Dvojno iskazivanje cijena bit će jedna od ključnih mjera za prilagodbu potrošača na novu valutu, a trajat će sve do kraja 2023. godine, što će građanima pomoći da se postupno naviknu na iznose u novoj valuti.

Ugovorni odnosi ostaju isti, samo se iznosi preračunavaju u eure

Osim poteškoća i nedoumica prilikom tekuće potrošnje, građane muče pitanja dugoročnih financijskih ugovornih odnosa. Što se tiče financijskih usluga, ugovorni odnosi sklopljeni prije uvođenja eura i dalje će vrijediti, samo će se sve financijske obveze uplaćivati odnosno isplaćivati u eurima, a stanja na svim računima bit će preračunata u eure prema utvrđenom tečaju konverzije. Osiguranje je jedna od najkorištenijih financijskih usluga, stoga ne čudi što građani imaju neke nedoumice oko iznosa premije ili isplate osigurnine, poglavito u prijelaznom razdoblju. Važno je istaknuti kako zbog konverzije građani neće biti u nepovoljnijem položaju nego što su bili prije uvođenja eura. Također, sve nastale promjene zbog konverzije provodit će društva i o njima obavijestiti korisnike. Primjerice, ako imate ugovor o osiguranju imovine, on će i dalje nastaviti vrijediti po jednakim uvjetima i nakon uvođenja eura te ćete plaćati isti iznos premije, samo preračunat u eurima. U slučaju nastanka štete i njenog priznanja, na temelju kojeg slijedi isplata štete, ona će do 31. prosinca 2022. biti isplaćena u kunama, a od 1. siječnja 2023. u eurima, bez obzira na to je li prethodno iznos procjene štete bio u kunama.

Promjene koje će nastati nakon uvođenja eura mogu kod pojedinih građana izazivati manju nelagodu, međutim, nema razloga za strah – dovoljno je pripremiti se na vrijeme. Informirajte se na službenim stranicama relevantnih institucija, u slučaju nejasnoća povezanih s financijskim ugovornim odnosima obratite se društvu s kojim imate sklopljen ugovor, a za svakodnevne kupnje i snalaženje s cijenama odvojite malo više vremena i strpljenja, barem u prvim tjednima konverzije.