Piše: voditeljica Progress tržišta na Zagrebačkoj burzi, Morana Plejić

Zagrebačka burza je 2018. godine pokrenula Progress tržište kao dio poslovno razvojne strategije kojoj je cilj aktivno uključivanje Burze u rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. Progress tržište zamišljeno je kao platforma za financiranje malih i srednjih poduzetnika koja djeluje na području Hrvatske i Slovenije. U razvoju Progress tržišta bili smo vođeni primjerom Burzi zapadnih zemalja poput Švedske, Njemačke, Italije i Španjolske, koje su zadnja dva desetljeća zabilježile dobre rezultate u poticanju malih i srednjih poduzetnika da kapital prikupljaju putem investitora na javnom tržištu kapitala. Progress tržište registrirano je od strane regulatora (HANFA) u siječnju 2019. kao 4. „rastuće tržište MSP“ u Europi. Takve platforme za prikupljanje kapitala se u europskim zakonskim aktima nalaze pod pojmom „SME Growth Market“ i sam naziv upućuje na cilj koji je Europska zajednica željela postići. Platformu može registrirati samo tržišni operater, primjerice Burza, oslanjajući se na dva osnovna principa: proces prikupljanja kapitala mora za MSP biti što jeftiniji i jednostavniji, a investitorima mora biti osigurana adekvatna zaštita. 

Kako to izgleda u praksi?

Tržišni operator ili Burza prije same registracije tržišta mora osigurati Pravila koja jamče: transparentnost poslovanja tvrtki koje kotiraju na Progress tržištu i adekvatnu zaštitu investitora koji ulažu u takve tvrtke. Ta ista Pravila propisuju minimalne uvjete za pristup platformi, kao i obveze prema investitorima nakon što se prikupi željeni kapital. Na Progress tržištu tvrtke se mogu financirati putem dionica, dakle prodajom dijela vlasništva u zamjenu za kapital ili putem obveznica, odnosno zaduživanjem kod investitora ili putem obveznica. Financiranje putem Burze idealno je za tvrtke koje žele financirati velike investicije ili primjerice akviziciju većih tvrtki, radi se dakle o slučajevima gdje iznos odobrenog kredita nije dovoljan, ili o slučaju da tvrtka ne može aplicirati na EU sredstva jer primjerice fondovi EU ne financiraju akvizicije drugih tvrtki. Iz ovoga bi se moglo zaključiti da je Progress tržište namijenjeno prvenstveno onim MSP koji imaju razrađenu dugoročnu strategiju razvoja i spremni su prihvatiti malo veću odgovornost prema investitorima u zamjenu za nepovratni kapital.

U usporedbi s primjerice drugim oblicima alternativnog financiranja (primjerice crowdfunding) zaključak je da je izlazak na Burzu malo zahtjevniji proces koji zahtjeva vrlo jasnu viziju samog vlasnika, no u konačnici pruža brojne dugoročne prednosti poput povjerenja postojećih investitora, veću vidljivost prema novim investitorima, lakšu prodaju udjela u vlasništvu tvrtke i na kraju jednostavnije prikupljanje novog kapitala. 

Usporedimo li Progress tržište za Uređenim tržištem Zagrebačke burze na kojem kotiraju velike i iskusne kompanije, prednosti su brojne a zahtjevi manji. Progress tržište je tako jeftinije za potencijalnog MSP izdavatelja, zahtjevi poput objave financijskih izvještaja i odnosa s investitorima su manji, a Progress izdavateljima pruža se pomoć u vidu „help deska“ na Zagrebačkoj burzi. Za one ambiciozne, jedna od brojnih prednosti je mogućnost prelaska na Uređeno tržište, a onim tvrtkama koje nemaju znanja o burzovnom poslovanju nudi se baza ovlaštenih savjetnika s iskustvom na tržištu kapitala. Savjetnici Progress tržišta imaju zadatak da pomognu u pripremi dokumentacije ali i da u 2 godine osposobe izdavatelja Progress tržišta za samostalno funkcioniranje na tržištu kapitala. 

Zašto je to bitno? 

Pa zbog uloge savjetnika. Progress savjetnik educira vlasnika i jača korporativno i financijsko upravljanje pa u konačnici tvrtka dobiva dodatnu vrijednost u samim procesima. 

Sjetimo se samo financiranja putem EU projekata za koje smo bili uvjereni da su rješenje za velike investicije, preveliku zaduženost i nemogućnost dobivanja bankarskih kredita. Pokazalo se upravo suprotno. Poduzetnici nemaju dovoljno znanja da sami pripreme projekt, pa angažiraju konzultante koji naplaćuju fiksni i tzv. success fee, za projekte se mora angažirati i netko tko prati izvršenje i računovodstvo projekata, a sredstva se troše strogo namjenski. Kako se svakih par godina mijenja strategija, a time i sadržaj projektne prijave i njezino praćenje, rijetko koji poduzetnik može u potpunosti odahnuti i prijaviti projekt samostalno. 

Poduzetnici koji žele raspolagati sredstvima bez velikih administrativnih opterećenja, jedino rješenje vide u dodatnom zaduživanju kod poslovnih i razvojnih banaka.

No da li je to doista tako? 

Naravno da nije, o tome svjedoče brojni primjeri uspješnog financiranja MSP diljem EU. Primjerice Švedska svoj oporavak gospodarstva zahvaljuje upravo volji poduzetnika da prodaju dio vlasništva u zamjenu za kapital. Italija i Španjolska bilježe veliki porast MSP financiranja putem obveznica, dakle putem zaduživanja kod vanjskih investitora, bilo privatnih bilo institucionalnih. Svi oni primjenjuju formulu koja jamči sigurnost poslovanja i financijsku otpornost, a to je da iznos vlasničkog kapitala uvijek pokriva ukupnu zaduženost. . Usporedimo li to s osobnim financijama, razlike nema. Svaka privatna ili pravna osoba mora imati dovoljno kapitala da servisira buduće obaveze neovisno o budućim prihodima. Vidjeli smo to na primjeru 2020 g, u kojoj su se mnogi mali i srednji poduzetnici našli u velikim problemima. Tijekom 2018-2019 zaduživali su se kod banaka, financirajući velike investicije i oslanjajući se na organski rast, ne razmatrajući mogućnost pada prometa i smanjenje prihoda. Jedna godina smanjenog poslovanja odvela ih je u stečaj ili nažalost, potpuno zatvaranje. 

Od samog osnivanja, Burza ulaže znatne napore da informira male i srednje poduzetnike i upozna ih s mogućnostima Progress tržišta. Educirali smo ih o važnosti prodaje dijela vlasništva u zamjenu za kapital, poentirajući upravo na činjenicu da je vlasnički kapital nepovratan. Dakle vanjski investitor daje kapital u zamjenu za mali udio u vlasništvo, no s poduzetnikom dijeli i dobre i loše dane. Ako tvrtka dobro posluje, realno je da će očekivati dividendu ili prinos na uloženo, no u vremenima krize ili pada poslovanja neće očekivati povrat uloženog kapitala već će zajedno s vama tražiti rješenje kako da tvrtka izađe iz krize. Zašto bi on to uradio? Zato što je i njemu u interesu da povrati sredstva uložena u vlasništvo tvrtke, dok je banci uvijek u interesu da se što prije naplati. Nije neuobičajeno da upravo u vremenima krize, investitori dokapitaliziraju tvrtku koja je u problemima, računajući da će se uz dodatna sredstva i dobro upravljanje izvući iz krize i tako povratiti uloženi kapital. Postoji razlog zašto se kompanije poput Tesle ili Amazona prvom prilikom izlistale na Burzi. Američki ili Azijski poduzetnici znaju da je bolje 80% od nečega nego 100% od ničega. 

No kakva je situacija u Hrvatskoj?

Progress tržište je od samih početaka privuklo velik interes potencijalnih izdavatelja. Hrvatski poduzetnici su se u velikom broju informirali o mogućnostima financiranja na Progress tržištu, no zahtjevi vezani za transparentnost poslovanja ili činjenica da će se morati odreći dijela vlasništva u zamjenu za kapital predstavljala je za njih psihološku barijeru. Prve tvrtke su u RH osnovane tek 90-tih godina, u rukama su prvih vlasnika, i mnoge od njih su u zajedničkom vlasništvu obitelji ili prijatelja i ulazak vanjskog investitora za njih bi bila velika prekretnica. Brojni hrvatski poduzetnici dobro su informirani o prednostima tržišta kapitala, no prodaja dijela vlasništva i preregistracija društva iz d.o.o. u dioničko društvo velika je odluka, za koju će se mnogi pripremati godinama. 

Progress tržište tako su među prvima prepoznala postojeća dionička društva koja imaju iskustvo s vlastitim dioničarima. Postojeća dionička društva su Progress tržište prepoznale kao jedinstvenu priliku da svoje dionice izlistaju uz manje troškove na manje zahtjevnom tržištu. Takav način izlaska na MSP tržište naziva se tehničko listanje, i u tom slučaju MSP ne prikuplja dodatni kapital, već samo testira interes investitora, nudeći svojim postojećim dioničarima mjesto za prodaju vlasničkih udjela, odnosno dionica. Primjer takvih izdavatelja na Progress tržištu su BC Institut, Končar Mjerni Transformatori i Tvornica stočne hrane koji su izlaskom na Progress tržište bez prikupljanja kapitala, postigli bolju vidljivost i pobudili interes novih investitora. Dobrim i transparentnim poslovanjem zainteresirali su nove ulagače, a povećanje cijene njihovih dionica u zadnje dvije godine znači da su neki novi investitori otkupili dionice od postojećih vjerujući da će vrijednost kompanije rasti i u budućnosti. Mi vjerujemo da će u slučaju prikupljanja novog kapitala nove dionice ponuditi upravo na Progress tržištu. 

Posebno smo ponosni da je prvo prikupljanje kapitala nakon krizne 2020 g. i primanje u trgovinu na Progress tržište realizirala tvrtka ICF Progress d.o.o na čelu s veteranom tržišta kapitala, Ratkom Bajakićem. Tvrtka ICF Progress d.o.o iskoristila je nova Pravila Progress tržišta kojima smo omogućili da i novoosnovane tvrtke (tzv SPV) izađu na Progress tržište i ponude svoje vrijednosne papire zainteresiranim investitorima. Tvrtka ICF Progress d.o.o u kratkom je roku prikupila 10 mio HRK od zainteresiranih investitora i to putem izdanja obveznica, dakle zaduživanjem kod investitora. Upravo ovo je pokazatelj da ako postoji dobar projekt nije nužno prodavati vlasništvo tvrtke u zamjenu za kapital, no mora postojati želja vlasnika za transparentnošću poslovanja i prilagodbi na zahtjeve investitora. 

Mi smo na Zagrebačkoj burzi svjesni da se promjena u mindsetu poduzetnika ne događa preko noći i da je pred nama put koji zahtjeva strpljenje i upornost. Tržište kapitala za male i srednje poduzetnike se u zapadnim zemljama EU razvijalo par desetljeća i uspjeh itekako ovisi i o brojnim drugi faktorima poput: poreznih olakšica za izdavatelje i investitore, sufinanciranje troškova izlaska na Burzu, agencije za kreditni rejting MSP, podrška javnih tijela i uključivanje razvoja tržišta kapitala u strategiju razvoja zemlje. Gledamo li globalno, ali i na razini EU, prava promjena u smislu rasta likvidnosti ili broja izdavatelja na nekom tržištu, desila se upravo nakon što su na nacionalnom nivou uvedene mjere s ciljem poticanja tržišta kapitala. Jako tržište kapitala, ujedno znači i gospodarsku stabilnost. Korištenje više izvora financiranja podržava stabilnije poslovanje tvrtke, a time i manje „ključeva u bravu“ nakon ekonomske krize. 

Svjesni činjenice da razvoj javnog tržište kapitala trenutno nije u fokusu državnih i javnih tijela, Zagrebačka burza se uključila u brojne radne skupine i inicijative Europske komisije. Cilj nam je bio da potaknemo tijela EU na podršku zemljama CEE regije na izmjene i dopune regulative na nivou EU koje bi se tada implementirale na nacionalni nivo. Primjerice ako se želi ojačati interes investitora za ulaganje u dionice MSP, zemlje članice mogu uvoditi porezne olakšice za takva ulaganja pojedinačno (primjerice Švedska, Talija, pa čak i Estonija i Bugarska) ili se na nivou donese jednako pravilo za sve. Aktivnosti Burze naravno uključuju i brojne radionice, edukacije i informiranje malih i srednjih poduzetnika o mogućnostima financiranja na Progress tržištu. 

Zadnjih godinu dana Europska komisija ubrzano donosi brojne odluke s ciljem da se financiranje MSP preusmjeri na prikupljanje kapitala na burzama, umjesto pretjeranog zaduživanja kod banaka.