DAMIR OREŠKOVIĆ*: ŠTO NOVA EUROPSKA REGULATIVA DONOSI NA KRIPTROTRŽIŠTU?

MiCA propisuje jedinstvena pravila kako za izdavatelje kriptoimovine tako i za poslovanje pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

Dana 30. prosinca 2024. u Europskoj uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj, počet će se primjenjivati Uredba (EU) 2023/1114, poznatija kao Uredba o tržištima kriptoimovine, odnosno MiCA. Navedena je Uredba specifična jer se odnosi na tržište kriptoimovine – tržište koje zadnjih deset godina polarizira financijsku industriju i pritom bilježi rastući broj i malih ulagatelja i institucionalnih investitora. Što donosi MiCA?

MiCA u fokusu: prva regulativa EU-a za kriptoimovinu

Štreberski rečeno, MiCA propisuje jedinstvena pravila kako za izdavatelje kriptoimovine tako i za poslovanje pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom (engl. Crypto Assets Service Providers, tzv. CASP-ovi). Jednostavnije rečeno, svatko tko u Europskoj uniji želi izdati određenu vrstu kriptoimovine putem javne ponude morat će pri tome biti transparentan tako što će izdati bijelu knjigu o kriptoimovini u kojoj će navesti informacije o samoj kriptoimovini/tokenu koji se izdaje, povezanom projektu, pravima i obvezama, upotrijebljenoj tehnologiji, povezanim rizicima, itd. Dakle, slično prospektu u slučaju javnog izdavanja dionica/obveznica. Potrebno je naglasiti da ako su u bijeloj knjizi navedene neistinite/obmanjujuće informacije, osobe koje su sastavljale bijelu knjigu snose odgovornost prema imatelju kriptoimovine za sve gubitke nastale zbog tog kršenja.

Poslovanje CASP-ova: nova pravila za pružatelje kriptousluga

Drugo veliko područje koje uređuje MiCA jest poslovanje CASP-ova. Ako želite kupiti ili prodati kriptoimovinu, pohraniti svoju kriptoimovinu ili privatne ključeve za pristup toj imovini ili zamijeniti kriptoimovinu za novac putem bankomata, morate se koristiti uslugama CASP-a. Da bi hrvatsko društvo pružalo takve usluge u Republici Hrvatskoj, a potom ako želi i u drugim državama članicama, morat će za to dobiti prethodno odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te biti pod njezinim nadzorom. Takva su društva već sada pod nadzorom Hanfe, ali u manjem opsegu, odnosno isključivo u pogledu ispunjavanja obveza u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma. MiCA od 30. prosinca širi obaveze i na organizacijske zahtjeve, poslovno ponašanje prema klijentu, bonitetne zahtjeve, postupanje po predstavkama, itd.

Izuzeci u MiCA-i: NFT-ovi i drugi slučajevi

Europska unija i njeno zakonodavstvo ne bi bili Europska unija da nisu barem malo zakomplicirali stvari. Primjerice, nije sva kriptoimovina obuhvaćena MiCA-om. Nezamjenjivi tokeni (engl. Non-Fungible Tokens, NFT-ovi), kao kriptoimovina koja je jedinstvena i ne može se zamijeniti drugom kriptoimovinom, nisu pokriveni ovom Uredbom. To znači da izdavatelj takve imovine nema obaveze transparentnosti kao što imaju izdavatelji npr. tokena vezanih uz imovinu (engl. Asset-Referenced Token, ART-ovi) ili tokena e-novca (engl. Electronic Money Token, EMT-ovi). Dakle, MiCA ne pruža ulagateljima u NFT-ove stupanj zaštite koji imaju ulagatelji u kriptoimovinu na koju se MiCA odnosi.

Ovdje dolazimo do novog izazova, a to je jasna identifikacija je li neka imovina uistinu kriptoimovina. Iako MiCA daje definiciju kriptoimovine (digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije), ako ona ispunjava odlike druge imovine (npr. financijskog instrumenta kao što su dionice ili obveznice, depozita ili proizvoda životnog/neživotnog osiguranja), tada se primjenjuju drugi propisi s nešto drugačijim pravilima. Taj aspekt nedvojbenog utvrđivanja karakteristika kriptoimovine i prepoznavanja je li to kriptoimovina ili ne već sada zadaje glavobolju regulatorima i, unatoč smjernicama europskih tijela, predstavljat će posao labirintskih karakteristika.

Tranzicija za postojeće pružatelje usluga

Što je s društvima koja već sada pružaju klijentima usluge povezane s kriptoimovinom (odnosno onim društvima koja obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i uredno su upisana u Hanfin registar pružatelja usluga virtualne imovine)? Ona će svakako trebati ishoditi odobrenje Hanfe da posluju kao CASP ako žele i dalje biti u tom poslu. Pri tome imaju mogućnost odobrenje ishoditi najkasnije do 1. srpnja 2026., a do tada mogu nastaviti pružati kriptousluge koje trenutačno pružaju. To su dobre vijesti za naša kriptodruštva, ali njihovi klijenti moraju uzeti u obzir da se do ishođenja takvog odobrenja na ta društva ne primjenjuje MiCA, da ona neće biti subjekti nadzora Hanfe u tom pogledu te da klijenti neće imati koristi od prava i zaštite koja im je dana MiCA-om.

U konačnici, namjera je MiCA-e unaprjeđenje zaštite imatelja kriptoimovine i klijenata CASP-ova, financijske stabilnosti i integriteta tržišta kriptoimovine koja trenutačno nisu regulirana jedinstvenom legislativom EU-a. Međutim, početak primjene MiCA-e neće ukloniti sve rizike povezane s takvom imovinom: cijena kriptoimovine i dalje će se nepredvidljivo kretati, dok će rizik gubitka pristupa toj imovini i dalje postojati. I dok možemo debatirati o tome je li kriptoimovina čista špekulacija bez pokrića ili joj je namijenjena nezamjenjiva uloga u financijskom poretku budućnosti, ono što je nesporno jest da zaštita malog ulagatelja kreće od njega samog. Primjerice, nužno je ozbiljno razmotriti s čime trgovati i preko koga trgovati. A to se u ovo vrijeme rastućeg broja online prijevara ne može dovoljno često naglasiti. Jednostavno pretraživanje pomoću Googlea čini čuda, a u slučaju dvojbe uvijek postoje službeni registri ili izravno obraćanje regulatoru. Zato oprezno dalje, vaš novac to zaslužuje.

*Damir Orešković, voditelj Direkcije za superviziju pružatelja investicijskih i kripto usluga u Hanfi