CROWDFUNDING – POLUGA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA I BIZNISA

Imate projekt? Start-up? Ideju? No za ostvarenje vašeg cilja potreban je, naravno, kapital. Nekoliko je načina kako doći do (početnog) kapitala – obitelj, ušteđevina, kredit… No jedan način postao je vrlo popularan – crowdfunding.

Skupno financiranje (hrvatski prijevod pojma crowdfunding) alternativni je način financiranja projekata, a posebno dobro funkcionira za projekte koji su zanimljivi široj javnosti. Temeljna ideja cijelog tog koncepta jest da ljudi žele podržati dobre i zanimljive projekte ili proizvode, a zauzvrat često dobivaju neke znakove pažnje, male nagrade ili udio u projektu. Ulozi mogu biti između jednog dolara ili eura i nekoliko tisuća, no najčešće je riječ o većem broju manjih donacija kojima se postiže veći iznos.

Prije nego što svoju ideju pokušate financirati putem crowdfundinga, dobro je prvo proučiti koje sve platforme danas postoje u svijetu (a ima ih preko 1000) i pronaći onu koja će najbolje odgovarati vašim potrebama.

Različite platforme imaju različitu svrhu i pristup donacijama, međutim koncept prikupljanja novca isti je. Predstavite projekt grupi korisnika platforme, odnosno potencijalnim donatorima ili investitorima, a oni se potom financijski uključuju u vaš projekt.

Postoje ČETIRI glavne kategorije crowdfunding platformi, a temelje se na poticajima koje vlasnici projekata nude za donaciju i očekivanjima onih koji financiraju vaš projekt. Tako govorimo o platformama temeljenim na:

•                     donacijama

•                     nagradama

•                     posuđivanju

•                     vlasničkim udjelima.

Donacijski model

Ako za svoju kampanju odaberete crowdfunding platformu koja funkcionira na modelu donacija, to znači da svojim financijskim podržavateljima nećete moći ponuditi neku „nagradu“ za njihovu uplatu. Ovaj model najčešće se koristi u humanitarnim kampanjama.

Nagradni model

Ovaj je model popularizirao crowdfunding kakav danas poznajemo. Pokretač projekta na tim platformama može ponuditi materijalne i nematerijalne nagrade u obliku proizvoda i usluga. Važno je napomenuti da se platforme ograđuju od odgovornosti za isporuku obećanih nagrada i da je u slučaju spora odgovornost za neisporuku nagrade isključivo na strani pokretača.

Zajmovni model

Model temeljen na mikrozajmovima u kojem pokretač kampanje prikupljeni iznos vraća uplatiteljima nakon zadanog vremenskog perioda (npr. godinu dana) s minimalnom kamatom.

Model temeljen na vlasničkim udjelima

Ovaj model ograničen je samo na pravne osobe (privatne tvrtke). Jedan od oblika investiranja u kojem uplatitelj postaje i suvlasnik tvrtke koju financijski podupire.

Vrste financiranja

Kada su crowdfunding kampanje u pitanju, DVA su osnovna modela financiranja projekta. Neke platforme nude oba, a neke samo jedan. Svaki ima svoje prednosti i mane.

Osnovni modeli financiranja na crowdfunding platformama baziranima na nagradama jesu:

1.      Fiksno (sve-ili-ništa) – Postavljate fiksni financijski cilj za svoju kampanju. Ako vaša kampanja prikupi iznos jednak tom cilju ili veći od njega, novac će vam biti isplaćen u cijelosti (umanjen za proviziju crowdfunding platforme). Ako se prikupi iznos manji od cilja, nećete dobiti ništa i sav uplaćeni novac vraća se donatorima.

Prednosti:

• Neizvjesnost potiče aktivnost: Ovaj „ništa“ faktor unosi rizik, pri čemu vaša kampanja postaje uzbudljiva za potencijalne donatore. Hoće li uspjeti ili neće?
• Make or break: Donatori su ti koji imaju moć. Svojom uplatom oni mogu vašu kampanju učiniti uspješnom. Ako se ne uključuju, vi nećete dobiti ništa. Ta moć generira uplate, pogotovo kako se bliži kraj projekta.
• Veće uplate: Prema podacima crowdfunding platformi ovakav model podupire uplate većeg iznosa. Osobe koje odabiru nagrade većeg iznosa imaju osjećaj da su upravo oni omogućili da projekt uspije.
• Sigurnost za donatore: Uključuje se veći broj donatora jer znaju da će im biti naplaćen donirani iznos samo ako je prikupljeno dovoljno novaca da se projekt i realizira.

Mane:

Nećete dobiti ništa ako niste uvjerili dovoljno velik broj ljudi koji bi svojim uplatama dosegli ciljani iznos.

2. Fleksibilno – Također postavljate financijski cilj za kampanju i sav prikupljeni novac, bez obzira na to koliko ste prikupili, bit će vam isplaćen.

Prednosti:

• Ovaj model mnogima je privlačniji zbog toga što će dobiti sav novac bez obzira na to koliko uplata prikupe.

Mane:

• Nemate dovoljno novca: Trebate prikupiti 100.000 kn da biste pokrili troškove proizvodnje, ali prikupili ste samo 20.000 kn. Dobro je da ste prikupili barem nešto, ali vam nije dovoljno da biste pokrili troškove.
• Nema hitnosti: Budući da cilj nije relevantan, vaš je projekt ljudima manje uzbudljiv. Uplate postaju donacije.
• Nema garancije: Nema garancije da ćete biti u stanju isporučiti nagrade koje ste ponudili donatorima.
• Nagrade poput karte za premijeru filma, knjige, CD-a ili gadgeta nećete moći dati donatorima ako nemate dovoljno novca da biste uopće završili svoj projekt ili proizveli proizvod.
• Veća provizija: Crowdfunding platforme koje podržavaju ovaj model uzet će vam veći postotak od pristiglih uplata.

Regulativa

Usluge skupnog financiranja za poduzeća postale su iznimno popularan alternativni način prikupljanja kapitala u ranoj fazi rasta poduzeća, posebno za start-upove te male i srednje poduzetnike. Zato je Europska unija donijela Uredbu (EU) 2020/1503. Do te uredbe skupno financiranje bilo je ili regulirano nacionalnim zakonima u pojedinim državama članicama ili uopće nije bilo regulirano.

Cilj je navedene uredbe otvaranje mogućnosti za prekogranično djelovanje platformi za skupno financiranje, a time i prikupljanje kapitala od puno većeg broja ulagatelja uz istovremeno povećavanje pravne sigurnosti i održavanje visoke razine zaštite ulagatelja kroz zajednička pravila o zaštiti investitora unutar jedinstvenog europskog tržišta.

Uredba se odnosi na pružatelje usluga skupnog financiranja za poduzeća koji imaju poslovni nastan na području Europske unije, a odnosi se na pružatelje usluga skupnog financiranja koje je temeljeno na pozajmljivanju (engl. lending based) ili na stjecanju vlasničkih udjela (engl. equity based).

Uredba se ne primjenjuje na ostale vrste skupnog financiranja, kao što je ono temeljeno na nagradama i donacijama ili kada se kao vlasnici projekta pojavljuju fizičke osobe – potrošači.

Ta je uredba implementirana i u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, koji je stupio na snagu početkom 2022. godine.

Pružatelj usluga skupnog financiranja ima ulogu operatera digitalne platforme otvorene za javnost te omogućava lakše povezivanje ulagatelja i zajmodavaca s poduzećima koja traže alternativne izvore financiranja. Također, usklađuju se minimalni zahtjevi koje pružatelji usluga skupnog financiranja moraju ispuniti kada djeluju na matičnom tržištu kao i u drugim državama članicama.

Zakonom se regulira izdavanje odobrenja za rad i nadzor rada takvih platformi, pitanje zaštite klijenata, transparentnost promidžbenih sadržaja u vezi s pružanjem usluge skupnog financiranja, bonitetni zahtjevi za pružatelje usluga i uloga nacionalnih nadzornih tijela, uključujući davanje ovlasti tim tijelima za izricanje administrativnih sankcija i poduzimanje primjerenih drugih administrativnih mjera, koje moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, kao i koordinacija od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te se u tom kontekstu propisuju administrativne mjere i sankcije.

Propisi se primjenjuju na sve pružatelje usluga skupnog financiranja bez izuzetaka za platforme koje nemaju prekograničnu aktivnost.

Kod nas regulaciju provodi Hanfa, koja je bila i intenzivno uključena u rad na prijedlogu Uredbe još od veljače 2019. godine.

Važno je znati da prema Uredbi o skupnom financiranju pružatelji usluga skupnog financiranja kojima je na temelju nacionalnog prava do 10. studenog 2021. izdano odobrenje za rad mogu nastaviti nuditi tu uslugu u skladu s nacionalnim pravom, a nakon dodatnog produljenja roka, do 10. studenog 2023. Prijelazno razdoblje definirano je kako bi platforme koje već posluju u skladu s nacionalnim pravom, ali i nadležna tijela, imali dovoljno vremena za prilagodbu novom sustavu.