BOLJE PLANIRAJTE POTROŠNJU HRANE – I UŠTEDITE!

U Hrvatskoj voće i povrće čini gotovo polovicu ukupne količine bačene hrane. Slijede kruh i peciva te krumpir i meso, pokazalo je istraživanje Centra za prevenciju otpada od hrane.

Iako stalno tražimo nove načine uštede, pogotovo sada kada je nastupila kriza, teško ih nalazimo. Imamo prihode tolike kolike imamo, a život košta toliko koliko košta.

Stanarina, režije, hrana, benzin, osiguranje… Cijena niti jedne od tih stavaka ne ovisi o nama, a sve nam je preko potrebno i za sve jednostavno moramo izdvajati novce. No, to ne znači da na nekoj od tih stavaka ne možemo uštedjeti.

Naime, svaki Hrvat u prosjeku baci 75 kilograma hrane godišnje, što je ekvivalentno 380.000 tona bačene hrane na razini Hrvatske, pokazali su podaci Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Europske brojke su, tvrde u WWF-u, na oko 80 milijuna tona, dok na svjetskoj razini ta brojka iznosi 1,33 milijarde tona, odnosno čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane.

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog 'nepravilnog' oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. U Hrvatskoj voće i povrće čini gotovo polovicu ukupne količine bačene hrane, točnije 46 posto.  Slijede kruh i peciva te krumpir i meso, pokazalo je istraživanje Branke Ilakovac, predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane (CEPOH).

Ljudi, naime, često nisu ni svjesni da bacaju jer bacaju cijeli život.

Primjerice, prilikom kuhanja, saznala je Ilakovac, iskoristimo svega 60 posto potencijala namirnica. U jednom ranijem istraživanju, pak, gotovo polovica ispitanika smatrala je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane prevelika količina pripremljenog obroka, dok je za 29 posto ispitanika “kriva” prevelika količina kupljenih namirnica.

Ušteda je jednostavna i moguća  - ako kupujemo prema potrebama

Kako savjetuje Branka Ilakovac, ta je ušteda moguća ako kupujemo prema potrebama, a ne više od toga, kao što sada radimo. Zatim, važno je da ne kupujemo novu hranu dok ne pojedemo onu koju imamo, a, ako nam ostane od jela koje smo danas napravili, ne bismo ga trebali baciti, nego ga pojesti u idućem obroku ili sutra.

Ako se pak radi o starijem voću ili povrću, ono je idealno za pripremanje nekih jela - stare banane su savršene za kruh od banana ili frape, jabuke se mogu koristiti za pripremu savijača ili pita, a uvijek možete pripremiti  ukusne i popularne smoothije.

Usto, provjerite hranu  u dnu vašeg hladnjaka i povremeno premjestite hranu kojoj uskoro istječe rok trajanja i treba ju brzo pojesti naprijed , pa tako nećete zaboraviti na nju. Možete na svu hranu staviti velike, šarene, lako uočljive naljepnice s rokovima trajanja kako biste brzo uočili kojoj hrani brzo istječe rok trajanja. Meso, perad, ribu, listove salate ili sličnog povrća čuvajte u hermetičkim staklenim posudama ili u bio vrećicama.

Da biste racionalno upravljali svojim kućnim budžetom te da ne biste razbacivali novac bacajući hranu  CEPOH ima još nekoliko savjeta:

  • Ne kupujte svaki dan, nego idite u tjednu kupovinu – ona je jeftinija.
  • Definirajte tjedni jelovnik, a nakon pregleda sadržaja hladnjaka, zamrzivača i kuhinjskih ormarića, napravite popis potrebnih namirnica
  • U kupovinu ne idite gladni i pridržavajte se popisa za kupnju
  • Tijekom kupnje provjeravajte oznake roka valjanosti kako biste izbjegli kupovinu namirnica koje će se pokvariti ukoliko se odmah ne konzumiraju
  • Na prednjim dijelovima polica često je izložena roba kojoj u kratkom vremenskom periodu istječe rok trajanja – potražite namirnice složene „dublje“ na policama
  • Izbjegavajte ponude „2 za 1“ ako je riječ o pokvarljivim namirnicama (voće, povrće, salate…).
  • Pravilno tumačite rokove valjanosti

 „Upotrijebiti do“ – rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Namirnica se ne smije konzumirati nakon navedenog datuma osim ukoliko je smrznuta.

„Najbolje upotrijebiti do…“ ili „Najbolje upotrijebiti do kraja…“ – datum do kojega hrana zadržava svoja najbolja svojstva kod pravilnog čuvanja – moguće je sigurno konzumirati i nakon navedenog roka, ali namirnica može gubiti okus i teksturu.

Prostor za uštedu u kućanstvu ipak postoji. Osim što kupovanjem hrane u prevelikim količinama zagađujemo prirodu, ne ostavljamo si mogućnost da novac koji bacanjem hrane također bacamo ostavimo po strani za ispunjenje nekih želja. Bilo da je riječ o nekom putovanju, edukaciji, obnovi dnevnog boravka ili nekoj drugoj kućnoj investiciji ili pak o mjesečnom odvajanju u treći mirovinski stup.

Promjena navike bacanja hrane donijet će uštedu našem novčaniku i to moguće mjesečno i do 500 kuna što je na godišnjoj razini ušteda koja može pokriti čak 30 posto troškova ljetovanja za četveročlanu obitelj. Naravno, taj novac možete staviti i na štednju za budućnost, za trenutke kada će vam taj novac zatrebati.