ANJA TKALČEVIĆ*: SVIJET DIGITALNIH FINANCIJA

Digitalne financije obuhvaćaju širok spektar financijskih usluga koje su digitalizirane i dostupne putem internetskih platformi, mobilnih aplikacija i drugih digitalnih alata. Uključuju sve financijske usluge koje se pružaju putem digitalnih kanala, kao što su mobilno bankarstvo, online plaćanja, digitalne valute, platforme za ulaganje, skupno financiranje (engl. crowdfunding) i mnoge druge. Digitalna tehnologija koristi se za automatizaciju i optimizaciju procesa, smanjujući potrebu za fizičkim prisustvom u bankama ili drugim financijskim institucijama.

Prednosti i nedostatci digitalnih financija

Neke od prednosti digitalnih financija su brzina i učinkovitost. Digitalne transakcije obično su brže od tradicionalnih metoda; plaćanja se mogu izvršiti u stvarnom vremenu, a korisnici mogu imati uvid u svoje financije i informacije o financijama u bilo kojem trenutku. Uz to, digitalne financije često povećavaju transparentnost jer korisnici u svakom trenutku mogu pratiti svoje transakcije i financijske aktivnosti.

Dostupnost je još jedna ključna prednost digitalnih financija. Ova tehnologija omogućuje pristup financijskim uslugama i ljudima u manjim sredinama gdje možda nema fizičkih poslovnica banaka, društava za osiguranje i drugih pružatelja financijskih usluga. Dostupnost digitalnih financija može predstavljati izazov za određene skupine, uključujući one koji nemaju pristup internetu ili se ne osjećaju sigurno u digitalnom okruženju, bez obzira na dob, što može dovesti do digitalne isključenosti.

Koliko su građani Hrvatske upoznati s digitalnim financijama?

Podaci iz istraživanja o digitalnoj financijskoj pismenosti u Hrvatskoj koju su u okviru ispitivanja financijske pismenosti u Hrvatskoj proveli Hanfa i HNB 2023. pokazuju zanimljive trendove. Primjerice, samo 38 % ispitanika u Hrvatskoj zna da digitalni financijski ugovor ne mora biti potpisan u papirnatom obliku kako bi bio valjan, dok je prosjek OECD-a 45 %. Navedeno sugerira da je potrebno dodatno obrazovanje o zakonodavnom okviru digitalnih financija, odnosno bolje upoznavanje potrošača s njihovim pravima i obvezama u digitalnom okruženju. Pored toga, 46 % ispitanika svjesno je da se osobni podaci koje dijele online mogu koristiti za personalizirane ponude, što često zahtijeva pristanak korisnika putem posebnih oznaka. Iako personalizirane ponude nisu nužno uvijek neželjene, ovaj postotak je značajno niži od prosjeka OECD-a od 64 %. To ukazuje na potrebu za povećanjem svijesti o zaštiti osobnih podataka u Hrvatskoj, posebno u kontekstu sve šire prisutnosti digitalnih usluga. Edukacija o tome kako se osobni podaci mogu koristiti i zloupotrijebiti te kako ih učinkovito zaštititi svakako bi pozitivno utjecala na zaštitu potrošača od potencijalnih rizika. Financijska pismenost i digitalna financijska pismenost usko su povezane jer razumijevanje osnovnih financijskih pojmova pomaže u donošenju informiranih odluka u digitalnom okruženju. Zaštita osobnih podataka važan je dio digitalne financijske pismenosti jer je sigurnost informacija o financijama i drugim osobnim podacima ključna za zaštitu od kibernetičkih prijetnji i prevenciju financijskih prijevara u digitalnom okruženju.

Što se tiče digitalnog financijskog ponašanja, Hrvatska se ističe visokim stupnjem sigurnosne svijesti. Naime, čak 91 % ispitanika ne dijeli svoje lozinke i PIN-ove s bliskim prijateljima, što je iznad prosjeka OECD-a od 87 %. Osim toga, 89 % ispitanika u Hrvatskoj ne dijeli javno informacije o svojim osobnim financijama online, što je opet više od prosjeka OECD-a (83 %). S druge strane, zabrinjava podatak da samo 8 % ispitanika u Hrvatskoj redovito mijenja lozinke za online kupovinu i osobne financije, što je daleko ispod prosjeka OECD-a od 26 %. Ovaj podatak naglašava potrebu za daljnjom edukacijom o važnosti redovite promjene lozinki kako bi se smanjili rizici od kibernetičkih napada i osigurala veća zaštita osobnih podataka. Uvođenje sigurnosnih praksi poput redovite promjene lozinki može značajno povećati otpornost na potencijalne prijetnje u digitalnom okruženju.

Stavovi građana u Hrvatskoj prema digitalnim financijama također pokazuju određene slabosti. Na primjer, 41 % ispitanika ne smatra da je sigurno kupovati online putem javnih Wi-Fi mreža, što je niže od prosjeka OECD-a od 51%. Isto tako, 53 % ispitanika smatra važnim provjeriti sigurnost internetske stranice prije obavljanja online transakcija, dok je prosjek OECD-a znatno viši (67 %). Ovi podaci sugeriraju da postoji prostor za poboljšanje svijesti o važnosti sigurnosnih mjera prilikom online kupovine.

Važno je napomenuti da se 53 % ispitanika u Hrvatskoj ne slaže s izjavom da nije važno pročitati uvjete korištenja u slučaju kupovine ili ugovaranja usluge na internetu, što je u skladu s prosjekom OECD-a (53 %). Ova usklađenost s prosjekom OECD-a sugerira da su potrošači svjesni potencijalnih rizika i važnosti informiranosti pri donošenju online odluka. Međutim, veliki broj potrošača i dalje podcjenjuje važnost razumijevanja uvjeta i odredaba koje prihvaćaju prilikom digitalnih transakcija.

Unatoč ovim izazovima, digitalne financije donose značajne prednosti. Financijske institucije kontinuirano rade na poboljšanju sigurnosnih protokola i edukaciji korisnika kako bi smanjile rizike. Mogućnost pristupa širokom spektru financijskih usluga s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme povećava financijsku uključenost i praktičnost za većinu korisnika, što predstavlja pozitivan pomak u modernom financijskom sustavu.

Kako se zaštititi?

Kako bi se potrošači zaštitili od potencijalnih rizika digitalnih financija, važno je slijediti nekoliko osnovnih mjera opreza:

• Korištenje jakih lozinki i dvostruke autentifikacije: osigurajte svoje račune jakim lozinkama i, kad god je moguće, koristite dvostruku autentifikaciju kako biste dodatno zaštitili svoj digitalni identitet.
• Praćenje transakcija: redovito provjeravajte svoje transakcije kako biste brzo uočili bilo kakve nepravilnosti ili sumnjive aktivnosti.
• Ažuriranje softvera: koristite najnovije verzije aplikacija i operativnih sustava kako biste bili sigurni da su svi sigurnosni propusti ispravljeni.
• Edukacija: informirajte se o potencijalnim rizicima i načinima zaštite te se redovito educirajte o najboljim praksama u digitalnoj sigurnosti.

Primjena ovih mjera ključna je za značajno smanjenje rizika povezanih s digitalnim financijama. Pridržavanjem preporučenih sigurnosnih postupaka korisnici se mogu adekvatno zaštititi i sigurno koristiti pogodnosti koje pruža ovaj suvremeni način upravljanja financijama.

Digitalne financije postale su neizostavan dio modernog financijskog sustava, nudeći širok spektar prednosti, uključujući brži i jednostavniji pristup financijskim uslugama. U Hrvatskoj, kao i drugdje, upotreba digitalnih financija bilježi rast, što korisnicima omogućuje veći stupanj fleksibilnosti i pristupačnosti u svakodnevnim financijskim aktivnostima. Kako bi se osigurala sigurnost korisnika važno je odgovorno upravljati potencijalnim rizicima. U tom procesu ključna je aktivnost u procesu edukacije pružatelja usluga i regulatora, kao i drugih povezanih dionika, dok korisnici trebaju biti informirani prije sklapanja ugovora.

*Anja Tkalčević je viši analitičar koja radi u Sektoru za sistemske rizike i zaštitu potrošača u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju i bavi se edukacijom i promicanjem financijske pismenosti.